Malo tko želi u nastavnike, najbolji maturanti izabrali farmaceutsko-biokemijske studije
Mjesta na jesen neće biti na studiju kemije, splitskom studiju informatike, zagrebačkom jednopredmetnom studiju povijesti, ali ni na stručnom studiju javne uprave usprkos tome što je Vlada u tom segmentu najavila rezove
Dok se više od troje prošlogodišnjih maturanata borilo za jedno upisno mjesto na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu za smjer kondicijske pripreme sportaša, kao i na Akademiji likovnih umjetnosti za smjer animiranog filma i novih medija ili pak za jedno mjesto na studiju fizioterapije na splitskom Odjelu zdravstvenih studija – svaki pripadnik ovogodišnje generacije maturanata mogao je doslovce, da je pazio na ocjene i rezultat na državnoj maturi, birati fakultet koji će upisati. Kao i lani, tako i ove godine upisima na fakultete pristupilo je manje budućih studenata nego što je mjesta na svim sveučilištima diljem zemlje, a budući da nisu svi maturanti po rezultatima državne mature ostvarili pravo upisa u prvom roku, na jesenskom roku mjesta ostaje na vrlo atraktivnim fakultetima koji su se samo nekoliko godina unatrag “punili” isključivo već u ljetnom upisnom roku.
Utjecaj na upise svakako su imali rezultati državne mature koji su ove godine znatno bolji nego prošlogodišnji, no promatrani zasebno i nisu odraz velike uspješnosti. Naime, prosječna ocjena u hrvatskom i matematici među ovogodišnjim maturantima na državnoj maturi ipak je trojka, a četvorke i petice ova je generacija, kao i prošlogodišnja, uglavnom dobivala iz stranih jezika. Na ruku ovoj generaciji ne idu ni nešto slabiji rezultati iz izbornih predmeta, u odnosu na one koji su postigli u obveznim predmetima koji su im “ulaznica” za upis u visokoškolske ustanove. Slabiji rezultat odraz je zacijelo i neodgovornosti obrazovne politike prema mladima koja ih je doslovce prepustila neizvjesnosti u doba pandemije koronavirusa, prekasno im dajući konkretne upute za pisanje ispita državne mature, što poglavito vrijedi za predmete iz izbornog spektra. Štoviše, političari su otišli tako daleko da su na kraju razmatrali i mogućnost ukidanja pisanja izbornih predmeta čime bi znatno narušili sustav upisa na fakultete.
Popularni fitness i fizioterapija
Kako bilo, od 32.894 kandidata kojima je na izbor ove godine bilo ponuđeno 866 studijskih programa s ukupno 39.993 upisna mjesta, pravo upisa ostvarilo je 27.036 maturanata, a 12.957 upisnih mjesta ostalo je za jesenski upisni rok. Nikad više nego ove godine.
Uz spomenute smjerove, još su se dva studijska programa upisala na listu maturantima najpoželjnijih, ako se promatra omjer broja prioriteta i upisne kvote, a to su smjer fitnessa na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i fizioterapije na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Usporedbe radi, lani je po popularnosti na prvom mjestu bila logopedija, a taj je studij prvo mjesto držao do konačnog zaklju
Mediji su i dalje mladima visoko na listi popularnosti. Na zagrebačkome Fakultetu političkih znanosti ove godine smjer novinarstva upisuje 125 studenata, a aspiriralo mu je čak 755 maturanata
Prijave za upis na studijske programe u jesenskom roku započet će 23. srpnja i trajat će do 17. rujna, kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisanih
čivanja liste među ovogodišnjom generacijom maturanata; na drugom mjestu bio je studij fizioterapije na Sveučilištu u Splitu, a na trećem studij izobrazbe trenera na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu. Štoviše, na zagrebačkoj logopediji za 80 upisnih mjesta borilo se 565 zainteresiranih studenata.
Sa statističkog aspekta ovogodišnjih upisa u visokoškolske ustanove, poslovna ekonomija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, elektrotehnika i informacijska tehnologija i računarstvo na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva, pravo u Zagrebu, medicina u Zagrebu i strojarstvo na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje studijski su programi na koje je ove godine podneseno najviše prioritetnih prijava. Ovogodišnjoj generaciji, osim animiranog filma, bila je interesantna i montaža – čak 39 njih željelo je upisati taj studij iako su znali da mjesta ima samo za njih petero, a velik interes vladao je i za stručni studij kriminalistike na kojem mjesta za dodatni upis na jesenskom roku više nema. Naime, taj je studij prijavio 291 ovogodišnji maturant, za njih 80 to je bio prvi izbor koji su željeli studirati, a upisnih mjesta bilo je 30.
Popunjeni su i zadarski studij psihologije, splitska medicinska laboratorijska dijagnostika, osječki studij glume i lutkarstva, zagrebački rani i predškolski odgoj i obrazovanje, riječki studij logopedije, varaždinski stručni studij fizioterapije, arhitektura i urbanizam na Zagrebačkom sveučilištu, turizam na Splitskom sveučilištu, kao i zrakoplovstvo i strojarstvo u Zagrebu. Zanimljivost ovogodišnjeg upisa svakako je činjenica da je tek jedan student ostvario pravo upisa na zagrebačkom smjeru aeronautika-modul vojni pilot, iako je taj smjer primao 20 studenata, a u početnim prijavama za nj se opredijelilo 50 studenata. Mjesta na jesen neće biti na studiju kemije, splitskom studiju informatike, zagrebačkom jednopredmetnom studiju povijesti, ali ni na stručnom studiju javne uprave bez obzira na to što bi maturanti već trebali biti informirani o činjenici da se upravo u tome segmentu teži uštedama i rezovima i da će do posla znatno teže doći. Usprkos tome, i dalje u prvim rokovima popunjavaju te smjerove.
Za razliku od popunjenih mjesta, oni koji će se na jesen upisivati doista mogu birati – ni ova generacija nije, što je za sustav obrazovanja izuzetno alarmantno, zainteresirana za nastavničke smjerove. Tako na jesenskom roku mjesta ima na nastavničkom smjeru matematike, a bez obzira na velik interes maturanata za fiziku, kemiju, biologiju kao izbornim predmetima na ispitu državne mature, mjesta upravo na tim smjerovima diljem hrvatskih sveučilišta itekako ima. Štoviše, nastavnički smjer matematike i fizike u Zagrebu upisalo je tek petero brucoša, a nastavnički smjer fizike i informatike, također na zagrebačkom sveučilištu, upisao je tek jedan kandidat iako je mjesta bilo za 32 studenta. Ništa bolje nije prošao ni jednopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti u Puli koji je upisalo tek njih četvero. Biologija u Osijeku kao i matematika i fizika u Rijeci i na jesen će upisivati studente, mjesta će biti i za one koji žele na istraživački smjer fizike, a studenti će moći i na dentalnu medicinu u Osijeku, elektrotehniku i strojarstvo u
Rijeci, konstrukcijsko strojarstvo u Splitu, naftno rudarstvo, studij podvodnih znanosti, pravo i u Rijeci i u Splitu. Redovni učiteljski studij u Petrinji na prvom roku upisalo je tek šestero studenata, nasuprot njemu učiteljski studij u Osijeku pun je, a u Krapini stručni studij informatike upisalo je dvoje studenata. Zagrebački Farmaceutsko-biokemijski fakultet može se pohvaliti činjenicom da su ga upisivali maturanti s najvišim ostvarenim prosjekom u cijeloj zemlji – dakle oni koji su ove godine upisali taj fakultet imali su prosjek ocjena 4,83. Za petama mu je odmah i zagrebački Medicinski fakultet na kojem je popunjeno svih 300 upisnih mjesta, a prosjek ocjena upisanih budućih studenata na tome studiju iznosi 4,80.
Popunjeni i glazbeni studiji
Promatrano po visini prosjeka ocjena maturanata koji su upisivali fakultete na trećem je mjestu zagrebački Stomatološki fakultet čiji su upisni kandidati imali prosjek srednjoškolskog obrazovanja 4,73. slijedi Prehrambeno-biotehnološki fakultet koji su ove godine upisivali učenici s prosjekom 4,68, a peto mjesto među fakultetima koje su upisivali najbolji učenici srednjih škola pripalo je Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.
Diljem zemlje u prvom roku u velikoj većini popunjeni su glazbeni studiji – mjesta nema na zagrebačkom studiju za instrumentaliste smjer violina, popunjeni su i klarinet, trombon, smjer flaute u Splitu i smjer tambure u Zagrebu koji je ove godine moglo upisati njih dvoje, a dupkom pun je smjer klavira na zagrebačkom studiju kao i smjer violončela. Mjesta nema ni na Splitskom sveučilištu, smjer za solo pjevanje, dok je u Puli na tom smjeru upisan jedan student od ukupno tri mjesta koliko ih je otvoreno za ovu upisnu godinu. Uz glazbene studije, i ove godine veliki interes vladao je, gotovo standardno, za novinarstvo. Mjesta je na Fakultetu političkih znanosti na tome smjeru bilo za 125 studenata, a čak je 755 ovogodišnjih maturanata taj smjer stavilo u svoju listu izbora studijskih programa. Popunjen je i medijski dizajn u Koprivnici, kultura i turizam u Zadru, komunikologija u Zagrebu kao i zagrebački studij građevinarstva.
– Kandidati koji u ljetnom roku nisu ostvarili pravo upisa mogu se prijaviti za jesenski rok na studijske programe na kojima je ostalo slobodnih mjesta i za koje je visoko učilište odlučilo provesti jesenski upisni rok. Prijave za upis na studijske programe u jesenskom roku započet će 23. srpnja i trajat će do 17. rujna 2020. godine, kada će biti objavljene i konačne rang-liste za upis u jesenskom roku – poručili su kandidatima iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje.