Samo je Ljubljana preživjela u svim gradovima bivše SFRJ
Beograd miče hrvatske nazive
“Srbija po nazivima ulica i dalje živi u dobu ‘bratstva i jedinstva’”, žalili su se još 2013. godine vodeći srbijanski mediji, konstatirajući kako u srbijanskim gradovima mogu nabrojiti čak 16 zagrebačkih, 50 sarajevskih, 17 ljubljanskih, 24 skopske i 20 podgoričkih ulica. Tada je bilo i pet hrvatskih, 27 makedonskih, tri slovenske, 34 crnogorske, 48 bosanskih, ali i 218 ulica maršala Tita.
Beogradska u Kovačićevu
Tamošnji dužnosnici i intelektualci bili su podijeljeni, neki su smatrali da to nije problem, a drugi su pozivali na preimenovanja ulica, pozivajući se na “reciprocitet”. Jer npr. Beogradska ulica postojala je tada, a i sada, samo u glavnim gradovima Makedonije i Crne Gore. Godinu dana kasnije Beograd je Zagrebačku ulicu promijenio u Ulicu Koče Popovića, a sedam godina nakon tih rasprava, ulice Beograda masovnije će mijenjati nazive, njih 120 koje imaju nazive vezane za Hrvatsku. A gotovo 30 godina od raspada SFRJ nestat će i neki od 400 naziva koji su u glavnom gradu Srbije vezani uz Bosnu i Hercegovinu te Sloveniju. I doista, Beograd i drugi srpski nazivi nisu popularni u nazivima ulica i trgova bivših jugoslavenskih republika. Kao što rekosmo, Beogradsku ulicu imaju samo Skoplje i Podgorica, a u Zagrebu je ona 1990. preimenovana u Kovačićevu, a kasnije u Ulicu kneza Višeslava. Zagrebačku ulicu i dalje imaju Ljubljana (Zagrebška ulica), Podgorica, Sarajevo i Skoplje (Zagrebska). Ljubljanska ulica još uvijek je prisutna u svim glavnim gradovima bivših jugoslavenskih republika, a Sarajevska ulica je u Zagrebu, Beogradu i Podgorici, dok je u Ljubljani obećana 2016. godine, ali još je nema. Podgoričke ulice, zbog neslavnijeg naziva Titogradska prije raspada SFRJ, ima samo u Beogradu te u nekim manjim mjestima poput, recimo, Banje Luke, no Titogradska ulica i dalje postoji u nekim srbijanskim gradovima, poput Subotice. Skopljanska se ulica nalazi u Beogradu, Sarajevu i Ljubljani. U Hrvatskoj su nazivi ulica masovno mijenjani početkom 90-ih nestankom brojnih naziva vezanih uz NOB, ali i srpske ličnosti te toponime. No Tito nije tako masovno mican pa ga i danas ima u podosta hrvatskih mjesta. Nisu ni sva srbijanska mjesta izbačena iz naziva ulica hrvatskih gradova. Zagreb je početkom 90-ih promijenio nazive 500-tinjak ulica i trgova, ali i dalje je zadržao neke nazive s područja Srbije, pretežito vojvođanske. U Zagrebu su i danas Alibunarska ulica, Apatinska, Zemunska, Petrovaradinska, Bačka, Somborska, Subotička, Rumska, Slankamenska, kao i Fruškogorska ulica. Ima mnogo i bosanskohercegovačkih naziva pa je tu i dalje Banjalučka ulica, Goraždanska, Kreševska, Travnička, Igmanska, Majevička itd. I Osijek ima Subotičku, ali i Srijemsku ulicu, dok je Novosadska ulica u Retkovcima.
Zagrebačka nestala 2014.
Promjene imena ulica u Crnoj Gori nastaju sredinom 2000-ih, kad ova republika postaje samostalna, no i dalje ima ulica nazvanih po „starim“nazivima iz bivših republika. U Skoplju se 90-ih promijenilo „tek“40-ak ulica, što je stupilo na snagu 2012. godine zbog političkih nesuglasica i odluke Ustavnog suda, no tada kreću i masovnije promjene imena ulica. U Beogradu prve veće promjene nastaju nakon 2000., ali Zagrebačka ulica nestaje tek 2014., kad se mijenja naziv 200-tinjak ulica. A BiH opet po svome. Sarajevo mijenja 40 posto naziva ulica iza 2000., Banja Luka 1997. mijenja 60 posto naziva, a hrvatski dio Mostara u još većem postotku. Dakako, svaka strana miče stare i dodaje svoje nazive. Inače, u bivšoj SFRJ bila je popularna Dalmatinska ulica, koja je i danas u Podgorici i Mariboru. U Podgorici ima i Kninska, Plitvička, Trebinjska, Bohinjska ulica, u Ljubljani je i dalje Novosadska, dok Ljubljansku ulicu imaju i Osijek i Vukovar.
Novi Sad ima Dalmatinsku, tik do Bulevara Europe, a i dalje je u tom gradu i Vardarska, Jablanička, Kosmajska, Dubrovačka, Banjalučka, Slavonska, Zetska... A jedno istraživanje iz 2009. godine pokazalo je kako od svih hrvatskih gradova najviše ulica nosi naziv Zadra, čak
177 diljem Europe.
Od svih hrvatskih gradova najviše ulica nosi naziv Zadra, njih čak 177 Zagreb je početkom 90ih godina promijenio nazive 500-tinjak ulica i trgova