Stožer postoji u Hrvatskoj i Švedskoj, drugdje sve odluke donose vlade
Istražili smo tko i kako upravlja pandemijom koronavirusa u Europi i svijetu
Tijelo kao što je hrvatski Stožer civilne zaštite, s takvim sastavom i ovlastima, teško je naći u drugim europskim i svjetskim državama. Bez obzira na to jesu li države proglasile izvanredno stanje ili nisu, odluke redom donosi izvršna vlast, vlada ili predsjednik, uz konzultacije sa stručnjacima.
U Švedskoj glavni ZJZ
Možda najsličniji sustav ima Švedska, gdje odgovor na epidemiju novog koronavirusa vodi Zavod za javno zdravstvo, ekipa stručnjaka koja daje ipak samo preporuke javnosti, ali u određenoj mjeri koordinira rad s ministarstvima i tako tvori stručno-politički hibrid. Jedno je zajedničko većini država: upravljanje epidemijom gotovo je potpuno preneseno na izvršnu vlast, dok su parlamenti redom marginalizirani i njihova je uloga svedena na minimum. Zbog Stožera civilne zaštite sukobili su se predsjednik Zoran Milanović, koji ga smatra paraustavnim tijelom te misli da bi se trebalo proglasiti izvanredno stanje kako bi se njihove odluke opravdale, dok iz Vlade odgovaraju kako su pravni temelj za donošenje odluka Stožera Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i Zakon o civilnoj zaštiti te članak 16. hrvatskog Ustava. Kako je u drugim državama? Sve one imaju svoje Capake ili Alenke Markotić, koji savjetuju i ponekad komuniciraju s javnosti, no sve su odluke – poput onih o zatvaranju škola, nošenju maski, ograničavanju broja ljudi na okupljanjima – u rukama izvršne vlasti. Iako tu i tamo stručnjaci sudjeluju na konferencijama za novinare, uvođenje novih mjera ili njihovo ukidanje po pravilu objavljuje šef vlade. Tako je, primjerice, belgijski premijer propustio svibanjski summit u Zagrebu o jugoistočnoj Europi jer je u to vrijeme imao konferenciju za novinare o ublažavanju mjera lockdowna. U Velikoj Britaniji osnovano je znanstveno savjetodavno tijelo (SAGE), čija je uloga pružiti znanstvenu i tehničku podršku vladi u donošenju odluka. Nije riječ o zatvorenoj grupi jer je dosad više od 100 znanstvenika sudjelovalo, redovito ili povremeno, u njezinu radu. Imena stručnjaka objavljuju se samo ako oni sami daju privolu. Slično funkcionira i Slovenija, dok je njemački sustav kontrole epidemije usklađen s političkim ustrojem države. Preporuke daje federalna vlada, uz savjetovanje sa stručnjacima, no na saveznim je zemljama da donesu odluke koje će vrijediti na njihovu teritoriju. U praksi to znači da su u Bavarskoj maske obvezne, a u Donjoj Saskoj nisu; ili da se u Berlinu zatvaraju škole, a u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji ne. U Nizozemskoj važnu ali ograničenu, ulogu ima Nacionalni zavod za javno zdravstvo i okoliš. Oni šalju preporuke vladi koja ih, manje-više, redom usvaja. U Austriji mjere o nošenju maski, zabrani ograničenja kretanja u javnom prostoru, kažnjavanju prekršitelja, zatvaranju ili puštanju u pogon određenih trgovina ili uslužnih i ostalih gospodarskih djelatnosti zatvaranju ili otvaranju škola i vrtića i slično donosi Ministarstvo zdravlja bez prethodne parlamentarne rasprave i procedure. Ustavni sud nedavno je poništio neke od koronaodredbi Ministarstva zdravlja i Kriznog stožera. Više od 70 austrijskih građana podnijelo je žalbu Ustavnom sudu zbog mjera austrijske vlade donesenih radi sprečavanja širenja koronavirusa, od čega je njih 20ak riješeno. Sud je protuustavnim proglasio odredbu o ograničavanju kretanja u javnom prostoru, proizvodnim pogonima, kao i o otvaranju samo malih trgovina do 400 kvadratnih metara, a ne i veće kvadrature, te financijskog (ne)naknađivanja štete tvrtkama na teret države.
Aplikacija za praćenje zaraze
Posebnu skupinu čine države u kojima je proglašeno izvanredno stanje i samim time dane su i veće ovlasti izvršnoj vlasti. EU je podijeljen, 13 država, među kojima je i Hrvatska, nisu proglasile izvanredno stanje, dok njih 14 – Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Mađarska, Italija, Litva, Letonija, Luksemburg, Rumunjska, Slovačka i Španjolska – u jednom trenutku jest. Sada je izvanredno stanje samo u Italiji, gdje danas odlučuju hoće li ga produljiti do kraja listopada. Prema talijanskim zakonima, tijekom izvanrednog stanja odluke donosi civilna zaštita, no sve je odluke ipak donosila vlada dekretima. Već su postale legendarne kasnonoćne press-konferencije premijera Giuseppea Contea na kojima bi objavljivao važne mjere. Parlamentarno izglasavanje izvanrednog stanja u Mađarskoj bilo je pod udarom kritičara zbog bojazni da se time cementira vladavina premijera Viktora Orbána, dok su u Francuskoj parlamentarni zastupnici izražavali nezadovoljstvo potpunim isključivanjem iz donošenja odluka. Točka preko koje parlament nije htio prijeći bila je uvođenje aplikacije za praćenje zaraze te su vlada i predsjednik odlučili da odluku ipak pošalju zastupnicima na razmatranje, da bi ipak dobili zeleno svjetlo za njezino uvođenje.