U posrnulu farmu uložili 10 milijuna kn i proizvodit će više od 30.000 tovljenika
Akvizicijom u Velikom Otoku kod Koprivnice osječka Žito grupa širi svinjogojske kapacitete
Osječka Žito grupa kupila je u siječnju ove godine posrnulu farmu u Velikom Otoku nedaleko od Koprivnice. Šest mjeseci poslije, na njoj je 1400 krmača, što je i puni kapacitet, a već su počela i prva prasenja. Nevezano za samu kupnju, uložili su u međuvremenu desetak milijuna kuna u rekonstrukciju i infrastrukturu kako bi farmu doveli na zavidnu razinu.
Uselili 1400 nazimica
– O kolikoj je farmi riječ, svjedoči kapacitet proizvodnje od više od 40.000 prasadi za tov, prosječne težine 28 kilograma, a ukupno će se na njoj toviti više od 30.000 svinja. Posebice je važno što je proizvodni ciklus zaokružen. Imamo ondje, naime, i tvornicu stočne hrane, za vlastite potrebe, a može doseći 15.000 tona godišnje proizvodnje. Silosni su kapaciteti, nadalje, 6000 tona – govori Mato Božić, član uprave Žito grupe i direktor tvrtke Argumentum Vitae u Velikom Otoku.
Zadržali su i svih 20-ak tamošnjih radnika, a imaju namjeru i daljnja zapošljavanja, nakon postizanja punog kapaciteta proizvodnje. Direktor ističe kako im je osobito važna suradnja s lokalnom zajednicom.
Farma je, objašnjava Božić, tehnološki bila dobro postavljena, ali s obzirom na financijske teškoće kroz koje je prolazila, nije održavana niti je u nju investirano.
– Nakon preuzimanja u siječnju prionuli smo detaljnom čišćenju i rekonstrukcijom farme, silosa i tvornice stočne hrane, a uložili smo tako desetak milijuna kuna u tehnološki napredak, dobrobit životinja te zaštitu okoliša. Obilježje je našeg svinjogojstva zaokruženi proizvodni ciklus, a to znači da proizvodimo nazimice, dakle reprodukcijski materijal, zatim prasad za tov i tovljenike. Kako bismo ubrzali proizvodni proces, u ožujku smo pripustili rasplodne nazimice na našoj nukleus-farmi u Antunovcu
i zahvaljujući tome smo već u lipnju uselili 1400 nazimica na farmu u Velikom Otoku i započeli proizvodnju prasadi na toj adresi – kaže direktor Božić. Dio svinja koje ondje proizvedu predviđen je za njihovu vlastitu mesnu industriju u Čepinu nadomak Osijeka, a dio će plasirati na domaće i EU tržište.
Počeli su i otkupljivati žitarice u vlastitoj kooperaciji u istom kompleksu.
Žito grupa, u vlasništvu Marka Pipinuća, bavi se svinjogojstvom ravno dva desetljeća. Kupnjom farme Magadenovac 2000. godine napravili su zaokret prema intenzivnoj svinjogojskoj proizvodnji, koja im je danas jedna od strateških grana i osnova primarne proizvodnje. S akvizicijom u Velikom Otoku dosegnuli su više od 9000 krmača na razini grupacije, s potencijalom proizvodnje više od 250.000 tovnih svinja godišnje. Visoka je to razina proizvodnje, kojom mogu konkurirati suvremenoj proizvodnji u razvijenim zapadnim zemljama Europske unije, ističe Božić.
– Zauzimamo 30 posto hrvatske proizvodnje odojaka. Lani smo podigli nukleus-farmu u Antunovcu, kapaciteta 920 krmača, gdje proizvodimo rasplodne nazimice za vlastiti remont i prodaju na tržištu. Žito grupa posjeduje ukupno osam svinjogojskih farmi, od čega je šest za proizvodnju prasadi i tovljenika, a na dvije su samo tovljenici. Isto tako, Žito grupa ima razvijeni kooperativni tov svinja na području Slavonije, gdje se godišnje proizvede oko 40.000 tovljenika – govori.
Dugoročna stabilnost
Za dugoročnu stabilnost proizvodnje, naglašava također Mato Božić, važno je imati vlastitu proizvodnju nazimica i prasadi za tov, a potvrdila je to i pandemija koronavirusa, kao i pojava afričke svinjske kuge u Kini, zbog kojih je nastupio poremećaj na tržištu. COVID-19 je smanjio potrošnju, pa tako i cijene tovnih svinja i prasadi.
Žito grupa ove godine slavi tri desetljeća postojanja, a radno je to mjesto za oko 1300 radnika. Uz svinjogojstvo, bave se, poznato je, i ratarstvom, proizvodnjom mlijeka, ulja, šećera i brašna. Njihovi su mesni proizvodi prepoznatljivi na tržištu pod brendom Dobro.
Važnu poziciju u njihovu sustavu, tako, zauzima i već spomenuta mesna industrija u Čepinu, odnosno pršutana s najsuvremenijom tehnologijom, gdje se proizvodi oko 150.000 pršuta godišnje.
U kompleksu imaju i tvornicu stočne hrane koja može doseći 15.000 tona. Zadržali su svih dvadesetak radnika, a planiraju i daljnja zapošljavanja