Državna matura mora ostati, a bilo bi dobro da se i postroži
Marijan Višić, mladi Zagrepčanin koji je osvojio nagradu “Marin Soljačić”
Uz redovito učenje tijekom sve četiri godine i svjesnost da nema preskakanja gradiva, ključ uspjeha na državnoj maturi je i u jednoj jednostavnoj činjenici: sva pitanja, neovisno o predmetu i razini koja se polaže, potrebno je pročitati s razumijevanjem. Upravo to će učeniku i te kako olakšati posao, naročito kad je riječ o pitanjima za koja je uvjeren da za njih do pisanja najvažnijeg ispita nije ni čuo. Tajna je to koju je s budućim generacijama podijelio Marijan Višić, dojučerašnji učenik zagrebačke 15. gimnazije i budući student molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gostujući jučer u emisiji Večernji TV-a. Njegovi savjeti još su vredniji uzme li se u obzir da je na ovogodišnjoj maturi bez ijedne pogreške riješio ispite iz matematike i fizike na višoj razini i tako osvojio nagradu “Marin Soljačić” u iznosu od pet tisuća dolara. U statistiku uspjeha, štoviše, upisao je i poznatu zagrebačku gimnaziju, budući da je u šest godina, koliko se dodjeljuje nagrada najboljim maturantima, ovo treći put da je pripala učeniku popularnog MIOC-a.
Ključ je možda jedna razina
– Počeo sam se pripremati početkom školske godine, rješavao sam probnu maturu kako bih dobio sliku o tome kako stojim s određenim gradivom. Zadaci na maturi nisu mi bili problem, a mislim da ne bi trebali biti nijednom gimnazijalcu jer se tijekom školovanja dobiju sve osnove. Sve smo te zadatke obrađivali u školi, i to čak puno dublje nego što je to bilo potrebno na državnoj maturi – kazao je Višić.
Mladi učenik, odnosno uskoro student, pripada generaciji koja unatoč brojnim problemima tijekom školske godine, od štrajka nastavnika do izostanka nastave zbog pandemije, nijednom nije zatražila ukidanje državne mature, ali su umjesto njih, u pokušaju prikupljanja jeftinih bodova, to činili političari.
– Mislim da mi, iskreno, nismo znali što bismo bez mature. Većina nas počela se za ispite pripremati čak i prije štrajka nastavnika. Svima je bilo stalo da pokažu znanje koje su stekli – rekao je Višić.
I siguran je da državna matura, koliko god učenicima bila stresna, mora ostati kao dobar način završavanja srednjoškolskog obrazovanja i upisa na fakultete. Uz to je i vrlo iskren u stavu da mladima smeta upletanje politike u njihov obrazovni svijet.
– Matura je odličan način završetka gimnazije jer činjenica jest da su u školama profesori subjektivniji nego kada se isti ispit piše na razini cijele zemlje. Na državnoj maturi za sve učenike vrijede isti kriteriji i zato ne bih mijenjao način na koji se ona provodi. Eventualno bih postrožio kriterije jer smatram da su preniski za polaganje mature. Ipak se očekuje da pristupnik mature nastavlja obrazovanje i da za fakultet mora imati temelje – poručio je Marijan Višić, naglasivši također da bi put prema strožim kriterijima možda bio u tome da državnu maturu svi trebaju pisati na istoj razini, a ne kao što je to sada slučaj, na osnovnoj i višoj.
– Bilo bi dobro imati neku nacionalnu osnovu, to bi znatno olakšalo usporedbu koliko smo zapravo uspješni u odnosu na druge – kazao je.
Rođeni
E-nastava imala i prednosti
Iako su mnogi kritizirali e-nastavu, Višić kaže da i ona ima prednosti.
– Profesori su tijekom e-nastave smanjili kriterije jer su i sami bili svjesni da to nije isto znanje kao ono koje nam mogu prenijeti kada su s nama u učionici. Ono što je bilo važno, barem u mojoj školi, jest da su nam bili na raspolaganju, naravno, onima koji su htjeli usvojiti gradivo. Što mi nije bilo jasno, uvijek sam pitao profesore. Prednost je što smo bili samostalniji, sami smo se naučili gledati što nam je bitno za kasnije. S druge strane, cijela ta priča ne bi funkcionirala da je e-nastava bila od početka školske godine. Kada bi se taj scenarij ponovio i sljedeće školske godine, ali od rujna, to više ne bi bila prednost nego mana – objasnio je.
Unatoč brojnim političkim obećanjima o reformi obrazovnog sustava, on nije dočekao dugo najavljivanu izbornost u gimnazijama.
– U redu je da svi predmeti ostanu, ali ne na tim razinama. Znao sam da se neću baviti geografijom ili poviješću i sretan sam što sam imao priliku usvojiti to znanje, ali volio bih da sam mogao polovicu tog vremena uložiti u biologiju i kemiju koje će mi na fakultetu sigurno trebati – kazao je Marijan Višić.
Marija Ergotić Matić i Helena Kereša rodile su djevojčice, a Renata Šišak, Ivana Mikulec, Zora Stojević i Julijana Ravić dječake. Marijana Stjepić, Ivana Mutić, Sara Kores, Maja Poljak, Nikolina Lalić, Marija Turčan, Paula Matošin i Josipa Dubravec rodile su djevojčice, a Marijana Škrinjarić, Emma Jašarovski, Antonija Turk, Laura Lovrić, Žana Ilić, Ivona Kosovac, Jelena Profozić, Dorotea Huber, Vlatka Šulček i Matea Vurnek dječake.
Umrli
Sprovodi i ispraćaji 4. kolovoza
Marijan Vranić (78) u 10, Marija Cerovec (88) u 10.50, Anka Jurina (85) u 11.40, Dragutin Kalle (82) u 12.30, Vjekoslava Mihelčić (98) u 13.20, Dubravka Jerbić (78) u 14.10 sati.
Dubravka Lacković (54) u 10.40, Neda Cilinger (60) u 12, Vinko Šunjara (91) u 12.40, Savo Bjelajac (82) u 13.20, Vjekoslav Novosel (47) u 14, Omer Dizdarević (79) u 14.40.
Veljko Kostović (57) u 9, Milan Poznić (78) u 9.35, Jela Šijan (85) u 10.10, Miljenko Smoljanović (85) u 10.45, Đemila Kovač (65) u 11.55, Zlatko Citković (70) u 12.30, Zoran Hadžiosmanović (71) u 13.05, Ljubica Šapić (91) u 13.40, Helena Kučan (75) u 14.15 sati. Mijo Šubić (83) u 10, Nada Kušek (90) u 10.50, Nikola Ježić (25) u 11.40, Franjo Golubić (88) u 12.30, Franjo Pongrac (84) u 13.20, David Kos (42) u 14.10, Ana Tkalčević (83) u 15, Ivan Gluhačić (73) u 15.50. Margareta Friebe (42) u 10, Dragutin Petretić (59) u 10.50, Slaven Šimić (41) u 11.40, Stana Tolić (88) u 12.30, Željko Rajković (66) u 13.20, Stjepan Krsnik (85) u 14.10, Ivan Bakula (90) u 15 sati. Davor Đurašević (49) u 13, Milka Kveštak (68) u 15 sati. Ivan Kovačević (77) u 15 sati. Dragica Durmiš (82) u 15 sati. Davor Lokmer (54) u 13 sati. Marica Čmarec Huzanić (77) u 13 sati.
Milica Beštak (81) u 13 sati.
Kontrola brzine
Radar