Žigmanov: Odlazak Miloševića u Knin svakako je za pozdraviti
Srpski mediji i predstavnici hrvatske manjine u Srbiji o proslavi Oluje
Obilježavanje obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja u Srbiji je izazvalo veliki interes medija pri čemu se nije štedjelo na najrazličitijim “epitetima”. Ponovno se pisalo o zločinačkoj i genocidnoj akciji koja je za jedini cilj imala protjerati Srbe s njihovih ognjišta. Danima prije 5. kolovoza mediji su prenosili iskustva brojnih građana, među kojima i nekih poznatih sportaša, kako su u koloni napuštali prostor tzv. RSK. Međutim, za razliku od prošlih godina, ove godine prva zvijezda Oluje bio je potpredsjednik Vlade RH i član SDSS-a Boris Milošević koji se pojavio na proslavi u Kninu. Do zadnjeg trenutka mnogi u Srbiji nadali su se da se Milošević ipak neće pojaviti u Kninu ističući kako bi se toga stidio svaki Srbin. O Miloševiću se pisalo kao o mirotvorcu ili izdajniku. Neki toliko osuđuju njegov potez da mu ne žele ni ime spomenuti te ga nazivaju novim Vukom Brankovićem.
Tumačenja će se razlikovati
Ipak, na sam dan proslave Oluje srbijanski mediji prije svega objavljivali su slike pripadnika HOS-a u majicama na kojima je istaknut pozdrav „za dom spremni“, njihovu zastavu i prenosili što su kasnije uzvikivali po gradu. Nije bilo komentara govora u kojima se jasno govorilo o zajedničkoj budućnosti, potrebi za osudom svih zločina bez obzira na vjeru i naciju, žalovanju za svim nevino stradalim, normalizaciji života… Gotovo svi su prenijeli kako je Milošević, kao Srbin, sjedio u prvom redu odmah pokraj Milanovića, Plenkovića i Gotovine, ali i da nije pljeskao na govore, nego je sve vrijeme bio suzdržan.
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine Tomislav Žigmanov rekao je da odlazak Borisa Miloševića u Knin svakako treba pozdraviti te da u Hrvatskoj postoji visoka usuglašenost kada su u pitanju manifestacije i obilježavanje događaja iz 90-ih godina prošlog stoljeća.
– Kao pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Srbiji mi na to pozitivno gledamo jer vidimo da se jedna neuralgična točka u odnosima odnosa većinskog naroda u Hrvatskoj i srpske manjine počela na obostrano zadovoljstvo rješavati. Nažalost, kada je riječ o tumačenju događaja u Srbiji iz 90-ih godina spram žrtava tih događaja vezanih za pripadnike hrvatske nacionalne manjine, to se ne može reći. U isto vrijeme se snaži politika da je zločina uopće bilo – rekao je Žigmanov.
Raškovićeva kći o ‘zločinu’
Kada je riječ o budućim odnosima Srbije i Hrvatske, poslije proslave Oluje i odlaska Borisa Miloševića u Knin, Žigmanov očekuje bolje odnose većinskog hrvatskog naroda i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, dok će se, kako je rekao, na bolje odnose Srbije i Hrvatske morati još pričekati.
– Dovoljno je usporediti govore iz Knina i Sremske Rače. U Kninu se govorilo o pomirbi, suživotu, razumijevanju, boljim odnosima, budućnosti, dok u Rači toga nije bilo. Tamo se na Miloševića nakon odlaska u Knin gleda kao na izdajnika – rekao je Žigmanov napominjući kako će se još dugo na proslavu Oluje gledati sasvim različito u Hrvatskoj i Srbiji.
Komentirajući proslavu Oluje, potpredsjednica Narodne stranke Sanda Rašković Ivić, inače rođena Zagrepčanka i kći Jovana Raškovića, kaže da je za nju Oluja zločin i da tu diskusije nema.
– To je bilo etničko čišćenje. Hrvatska je u 2-3 dana izbacila 250.000 svojih državljana pri čemu su mnogi i ubijeni – tvrdi Rašković Ivić dodajući kako će Oluja još dugo ostati kamen spoticanja Hrvatske i Srbije. O odlasku Borisa Miloševića na proslavu kaže kako ne želi suditi te da to prije svega nemaju pravo oni koji su napustili Hrvatsku.
– Boris Milošević živi i radi u Hrvatskoj i on ima pravo odlučiti gdje će se pojaviti. Sve što radi ide na njegovu dušu. Da sam na njegovu mjestu, ja na proslavu ne bih otišla jer mislim da zločin ne treba obilježavati niti biti pored onih koji su ga proveli – istaknula je Rašković Ivić.
Domovinski pokret neće nikada pristati na izjednačavanje žrtve i agresora i uvijek će se zalagati za istinu. Dolaskom izvan službenog protokola, željeli smo pokazati da postoji samo jedna jedinstvena hrvatska država u kojoj su politika i narod uvijek zajedno, što sada nije bio slučaj. Andrej Plenković brani poziciju da je ovo vrijeme nekakvog pomirenja, nema razloga ni za kakvo pomirenje.
Možemo!
Jako je značajno što su premijer i predsjednik u svojim govorima prvi put na obilježavanju Oluje izrazili žaljenje zbog civilnih žrtava s obiju strana i to nipošto nije izjednačavanje žrtve i agresora. I general Ante Gotovina, koji je prvi tako pomirljivo govorio nakon povratka iz Haaga, dao je jučer legitimitet takvoj retorici. Sada je važno da ne ostane sve na riječima.
SDP
Godinama su mnogi političari u Hrvatskoj jasno govorili da je Oluja bila pobjednička akcija, ali da to ne umanjuje činjenicu da su počinjeni zločini i s hrvatske strane. Govori koje smo čuli jučer u Kninu pokazuju da je to sada stav većine hrvatske politike. To je jako važno jer je suočavanje s istinom bitan korak u zacjeljivanju nekih rana koje još postoje u našem društvu. Drago mi je da smo se odmakli od incidenata koji su godinama pratili ovu i druge proslave u Hrvatskoj.
GLAS
Govori u Kninu dokaz su da okrećemo novi list. Dominirao je pravedan i pomirljiv ton kakav treba biti 25 godina nakon Oluje. To mi daje nadu da smo napokon shvatili da ne možemo naprijed ako se stalno vraćamo unatrag.