Sve žešći prijepori oko pandemijskog izdanja Interlibera
Nakladnici su zabrinuti jer bi broj posjetitelja Interlibera ove godine mogao drastično pasti ili bi ga Stožer u zadnji čas mogao i zabraniti
Zagrebački velesajam izlagačima je prije nekoliko dana poslao nacrte i upute za ovogodišnji Interliber koji bi vrata trebao otvoriti 10. studenog. No nakladnici su neugodno iznenađeni jer Velesajam uopće ne spominje mogućnost odgađanja sajma. A epidemiološka situacija u Hrvatskoj posljednjih je dana izrazito pogoršana te dnevno imamo više od tisuću pozitivnih na COVID-19.
Mogućnost odgode
Dio izlagača stoga se boji da bi u takvim neizvjesnim uvjetima Stožer u posljednji trenutak mogao zabraniti održavanje Interlibera, a ako to i ne učini, da bi broj posjetitelja bio dramatično smanjen što bi nakladnicima i izlagačima na sajmu donijelo samo dodatne financijske gubitke. A nakladnicima bi pri tome ostala i obaveza plaćanja skupog najma za izlagački prostor, s time da Velesajam cijenu najma, kako tvrde neki nakladnici, uopće nije smanjio u odnosu na prošlu godinu iako se situacija u poslovnom i zdravstvenom smislu znatno promijenila. Stoga dio nakladnika sve glasnije inzistira na tome da se Interliber odgodi za proljeće 2021. godine ili za vrijeme kada procjepljivanje populacije bude masovnije, a pandemija bude konkretnije ukroćena. Pri tome podsjećaju da je odgođen i komercijalni sajam knjiga u Beogradu, a da je najveći sajam na svijetu, onaj u Frankfurtu, ovih dana održan samo u virtualnom izdanju. Ipak, kako neslužbeno saznajemo, dio izdavača unatoč svemu želi da se Interliber održi na Zagrebačkom velesajmu u svom dobro poznatom terminu, makar se izlagački prostor smanjio i na samo jedan paviljon. O zajedničkom stavu nakladničkog ceha danas će biti riječi na sastanku radne skupine koju je formirala Zajednica nakladnika i knjižara. No, u ZNK inzistiraju na tome da se, bez obzira na fizičko održavanje Interlibera, u prvom dijelu studenoga održi online verzija, ali i prilagođeno izdanje sajma po hrvatskim knjižarama kako se ne bi izgubio kontinuitet i kako bi se knjige mogle prodavati po povoljnim, sajamskim cijenama. Knjižare bi u tom slučaju mogle udomiti i neke od programa Interlibera, naravno, uz striktno poštovanje strožih, a ponekad i zbunjujućih i nekonzistentnih epidemioloških mjera. Prije samo deset dana situacija je ipak izgledala optimističnije. Uprava Zagrebačkog velesajma isticala je da će se Interliber održati, i to u obujmu kao i prošle godine, a to je podržalo i Ministarstvo kulture, dugogodišnji pokrovitelj sajma, kao i Slavko Kozina, predsjednik ZNK.
Udarac po džepu
No pandemija se u međuvremenu razbuktala i neki su se nakladnici otvoreno upitali smije li se održavanjem Interlibera u predviđenom obujmu ugrožavati zdravlje kupaca, djelatnika nakladničkih kuća i Velesajma. Brine ih i činjenica da je prošlo mjesec dana od najave Interlibera, a to je u rok u kojem mogu otkazati sudjelovanje na sajmu bez financijskih obaveza. Ako se sudjelovanje otkaže nakon tog roka, Velesajam ima pravo naplatiti dio ugovorene najamnine i troškova koji su već nastali. A to bi nakladnike u ovoj financijski zahtjevnoj godini dovelo u tešku situaciju. Interliber je, očito, postao nova jabuka razdora u hrvatskom nakladništvu koje se nakon propasti najveće knjižarske mreže moralo suočiti s novim, pandemijskim izazovima.