Večernji list - Hrvatska

Brozović, Kovačić i Brekalo za “plave”, Vlašić i Pašalić za “bile”

Zamislite da danas u Hrvatskoj vrijedi pravilo da igrač ne može u inozemstvo do 28. godine

-

i igrao je za Brest. Osam godina kasnije, na SP-u u Španjolsko­j, Miljan Miljanić, tadašnji izbornik bivše Jugoslavij­e, imao je u rosteru već šest igrača koji su igrali u inozemstvu – Dragan Pantelić (31 godina, Bordeaux), Edhem Šljivo (32, Nice), Ivica Šurjak (29, PSG), Jurica Jerković (32, Zürich), Vahid Halilhodži­ć (30, Nantes) i Ratko Svilar (32, Antwerp).

– U moje vrijeme, kada bi netko otišao u inozemstvo, on bi odmah bio star i zaboravlje­n za reprezenta­ciju. Tako me Valok nije zvao za kvalifikac­ije za SP u Argentini 1978. godine – rekao je Branko Oblak, koji je iz Olimpije s 26 godina otišao u Hajduk, a s 28 u Schalke.

Kada bi se danas u Hrvatskoj

Klupa: Moro, Halilović, Oršić, Rog, Majer, Stojanović, Šunjić, Sosa

Jedvaj

Brozović

Brekalo

Klupa: Letica, Milić, F. Tudor, T. Bašić, Nejašmić, Vojković, Balić, Kiš

Vlašić

Kovačić

Petković

Livaja

Ademi

Pjaca primijenio takav pravilnik, vjerojatno bi Dinamo imao momčad koja bi mogla konkurirat­i za četvrtfina­le Lige prvaka. Jer, u rosteru bi bili sve redom današnji reprezenta­tivci i članovi velikih klubova poput Brozovića (Inter), Kovačića (Chelsea), Uremovića (Rubin), Brekala (Wolfsburg), Jedvaja (Augsburg), a ništa slabiji ne bi bio ni Hajduk, koji bi sa sastavom u kojem bi igrali Vlašić, Pašalić, Bašić, Bradarić, Radošević i Livaja bez problema mogao igrati skupinu Europske lige.

Siromašni moraju prodavati

– Jasno je da je danas nezamisliv­o da se ne pušta igrače do 28. godine. Pa danas igrači iz klubova odlaze sa 16, 17, 18 godina. Danas novac ima veliku moć i siromašnij­i klubovi moraju prodavati mlade igrače da bi preživjeli – zaključio je Bogdan.

Sedamdeset­ih i osamdeseti­h godina prilike u europskom i svjetskom nogometu bile su sasvim drukčije. Iako su i tada nogometne zvijezde dobro zarađivale, to nije bilo ni blizu današnjeg ludila razbacivan­ja novca. I tada je još bilo na snazi pravilo da u jednom klubu, u prvoj momčadi, mogu igrati samo dva stranca. Michel Platini, tri puta najbolji igrač Europe, 80-ih godina jedan od tri najbolja i najskuplja igrača svijeta, pored Maradone i Zica, zarađivao je tada u Juventusu oko 470.000 eura godišnje. To je smiješna suma u usporedbi s onim što danas zarađuju Messi, Ronaldo, Salah ili Neymar. Oni 470.000 danas zarade za manje od dva tjedna. A 470.000 eura godišnje danas zarađuju mnogi prosječni igrači u ligama petice. Uvođenjem Lige prvaka, na pritisak velikih klubova iz liga petice, prije 21 godinu, te nakon presude u takozvanom slučaju Bosman, 1995. započela je postupna potpuna komercijal­izacija nogometa. I to je bio početak nevjerojat­nog ludila razbacivan­ja astronomsk­im svotama novca. Velike momčadi kao Real, Barcelona i ostale mogle su kupiti stranaca koliko god hoće i sve najbolje svjetske igrače. Pala su i sva ograničenj­a za plaćanje odšteta i za plaće igračima...

 ??  ??
 ??  ?? BROZOVIĆ danas je zvijezda milanskog Intera, u koji je iz Dinama otišao 2015. godine kada je imao 23 godine. Dok je igrao zadnju sezonu u Dinamu, vrijednost mu je bila 5,5 milijuna €, a danas vrijedi šest, sedam puta više
BROZOVIĆ danas je zvijezda milanskog Intera, u koji je iz Dinama otišao 2015. godine kada je imao 23 godine. Dok je igrao zadnju sezonu u Dinamu, vrijednost mu je bila 5,5 milijuna €, a danas vrijedi šest, sedam puta više
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia