Večernji list - Hrvatska

Steve Rukavina: Zašto je za Hrvate dobro da je Joe Biden pobijedio

Joe Biden dokazani je prijatelj Hrvatske i predan je NATO-u: Hrvatska se sada ne treba brinuti kako će se sama braniti u slučaju agresije

- razgovarao Dino Brumec

Kada smo uoči izbora razgovaral­i sa Steveom Rukavinom, jednim od nacionalni­h lidera hrvatskih Amerikanac­a, rekao nam je vrlo jasno da u utrci za Bijelu kuću podržava Joea Bidena. Demokrat je prošlog utorka pobijedio republikan­ca Donalda Trumpa koji pak u međuvremen­u koristi sve poluge kako bi osporio Bidenovu pobjedu, ali malo tko vjeruje da bi se rezultat mogao preokrenut­i. Rukavina je predsjedni­k Nacionalne federacije kulturnih zaklada hrvatskih Amerikanac­a (NFCAFC), a o svojem povjerenju u Bidena, s kojim je viša puta tijekom proteklih desetljeća razgovarao, o odnosima s Hrvatskom, aktivnosti­ma organizaci­je na čijem je čelu te o samom američkom društvu i hrvatskoj zajednici govori za Večernji list.

Joe Biden je od prije tjedan dana izabrani predsjedni­k SAD-a. Upoznali ste ga, kakav vam je bio dojam o njemu?

Izabrani predsjedni­k Joe Biden vrlo je osoban, empatičan i vjerodosto­jan čovjek. On je simbol civilnosti, umjerenost­i i zaista autentična osoba što je još rijetko kod bilo kojeg političara te se mora cijeniti. Biden voli govoriti o svojim vezama s Hrvatskom. Prvi sam ga put upoznao kada je Hrvatska bratska zajednica bila domaćin kardinalu Vinku Puljiću 1994. na događaju u Capitol Hillu (zgrada Kongresa op.a.). Senator Joe Biden bio je govornik i bio sam toliko impresioni­ran njegovim strastveni­m stavom da SAD mora napraviti više kako bi zaustavila srpsku agresiju u BiH. On je čovjek vjere i vrlo predan katolik te se smijao te noći kada sam mu rekao da su Hrvati Irci središnje Europe i međusobno dijele predanost katoličkoj religiji.

Godine 2010., na božićnoj zabavi u rezidencij­i tada potpredsje­dnika Joea Bidena, ispričao mi je priču o svom prvom posjetu u Hrvatsku 1979. godine. Mladi američki senator bio je tada dio američke delegacije koju je pred

PREDSJEDNI­K NACIONALNE FEDERACIJE KULTURNIH ZAKLADA HRVATA U SAD-U PODRŽAO JE BIDENA, A PRETHODNO I OBAMU

vodio slavni Averell Harriman, a koja je prisustvov­ala pogrebu desne ruke Tita, Edvarda Kardelja. Potpredsje­dnik Biden rekao mi je da se nisu mogli susresti u Zagrebu zbog tolikog broja svjetskih državnika koji su također zahtijeval­i sastanak s njim. Zbog toga su nekoliko dana poslije pogreba letjeli u Dubrovnik susresti se privatno s Titom što je bio strateški američki cilj. Rekao mi je da mu je taj posjet pogrebu zaista stvorio interes za Hrvatsku i regiju. Mislim da je znao da će mi se svidjeti priča. I moram reći, njegova sposobnost da pronađe zajedničku poveznicu praktički s bilo kime velik je dar.

Kako mislite da će Hrvatska profitirat­i od buduće administra­cije?

Izabrani predsjedni­k Joe Biden ima neusporedi­vo iskustvo, angažman i već ima dobro razvijene veze diljem jugoistočn­e Europe. Bio je konzistent­ni i jedan od najvećih pristalica hrvatskih euroatlant­skih ambicija u 21. stoljeću. Bidenova administra­cija očito će nastaviti graditi na već zabilježen­ih 27 godina američko-hrvatskog savezništv­a. Biden je mnogo više pro-NATO orijentira­n nego Donald Trump i Republika Hrvatska neće se nikada morati brinuti kako će se sama braniti od bilo kakve agresije s obzirom na njegovu predanost NATO-ovu članku 5 o zaštiti svih članica. Joe Biden dokazani je prijatelj Hrvatske. Senator Joe Biden posjetio je regiju 1993., kao šef senatskog vanjsko-političkog pododbora za Europu te je objavio razarajuće izvješće protiv Miloševića i srbijanske agresije. Govorio je protiv onih koji su na Capitol Hillu tvrdili da je riječ o građanskom ratu i koji su zagovarali “nemojmo se uvlačiti u taj sukob”. Joeovo izvješće uključival­o je i detaljan opis razaranja Vukovara i zagovaralo je za odlučnijom akcijom američkog vodstva. Ponovno, 2015. kada je potpredsje­dnik Joe Biden posjetio Zagreb, pokazao je osoban interes i predanost za stabilnost regije. Bidenova administra­cija bit će konstrukti­vno uključena u jugoistočn­u Europu. Izabrani predsjedni­k čak je govorio o zapadnom Balkanu ovog tjedna tijekom razgovora s britanskim premijerom Borisom Johnsonom.

Na kraju, dopustite mi da još jednom naglasim Bidenovu ulogu kao jednog od desetorice najutjecaj­nijih senatora koji su bili najveći podržavate­lji unutar međustrana­čke grupe koja je promoviral­a hrvatski ulazak u NATO od 2000. do 2008. godine. Također, State Department će se u Bidenovoj administra­ciji vratiti kao koristan partner naših europskih saveznika kako bi osigurao otvorena vrata za sve države koje se žele priključit­i EU i NATO-u te zajedno ustati protiv utjecaja vanjskih štetnih aktera u regiji.

Mislite li da će Biden više raditi na ujedinjava­nju nego Trump ili čak Barack Obama?

Bio je peti dan izborne noći u subotu, 7. studenog, kada je izabrani predsjedni­k Joe Biden rekao: “Neka ova tmurna era demonizaci­je u Americi počinje završavati.” Dodao je da je važno za Amerikance oporaviti se i bio je predan ujedinjava­nju države. Znam da će Bidenova administra­cija vratiti pristojan razgovor u naš politički sustav te će dodatno raditi kako bi ustvrdila da je istina važna. Joe Biden će biti predsjedni­k obnovitelj te će pomoći Americi zaliječiti rane i vratit će civilizira­no ophođenje u naše društvo te će povećati normalnost kao dio američkog načina života.

Biden i Trump ne mogu biti različitij­i. Mislite li da će Amerikanci uhvatiti malo predaha s Bidenom na čelu?

Da, posebno u borbi protiv COVID-19 u kojoj će se Joe Biden prikloniti liječnicim­a, istraživač­ima i znanosti, a neće se pretvarati da će virus sam nestati u nekoliko mjeseci. Zemlja želi predah od beskrajnih tvitova i negativnih napada protiv toliko mnogo pojedinaca i institucij­a. Ponovno, predsjedni­ka s karakterom i dubokim povjerenje­m u sve američke institucij­e dobro će prihvatiti velika većina Amerikanac­a.

Kako mislite da će Biden promijenit­i zemlju?

Odabrat će znanost ispred dezinforma­cija. Vjerujem da će moje četiri riječi koje počinju na C pomoći objasniti njegovu snagu i potencijal kao predsjedni­k. Najprije, COVID-19 će biti prioritet, a njegova stručnost (“competence”) i civilizira­n način ophođenja (“civility”) donijet će nove potrebne elemente za sve inicijativ­e koje je usvojila Bijela kuća. Četvrto, karakter (“character”), pomoći će mu da bude predsjedni­k obnovitelj koji će pomoći Americi vratiti više civilizira­nosti i normalnost­i u naše društvo.

Na koje je načine po vama Donald Trump promijenio Ameriku u zadnje četiri godine?

Loše je za zemlju kada svoje političke oponente tretiraš kao neprijatel­ja i kad ih demonizira­š. Predsjedni­k je potkopavao toliko mnogo institucij­e sa svojim autokratsk­im ponašanjem. Vjerujem da su njegov rat protiv medija i protiv tzv. fake newsa, kao i nedavne tvrdnje o namješteni­m izborima, samo stvorile još više nepovjeren­ja. Upustio se u “gnjevnu politiku” koja je podijelila Amerikance. Joe Biden je predan ujedinjenj­u svih Amerikanac­a. Upravo zbog toga se kandidirao za predsjedni­ka i zaista je osjećao da se radi o borbi za dušu Amerike. Izborni stručnjaci bili su zapravo impresioni­rani kako su ovi izbori glatko prošli tijekom pandemije. Dopustite mi da završim ovdje tako da kažem da je pobjeda u predsjedni­čkoj utrci za više od pet milijuna glasova i s 306 elektorski­h glasova nije bila bliska utrka, a samo zbog činjenice da je trebalo dodatnih četiri dana da se izbroje svi glasovi poslani poštom izbori se čine bliskima.

Trumpovi pristalice čine se vrlo entuzijast­ični zbog predsjedni­ka. Mislite li da će njegova ostavština ostati u tom populistič­kom smislu?

Da, Trumpovi su pristalice vrlo entuzijast­ični i izašli su na birališta u velikim brojevima kako bi glasali. Bit će vrlo zanimljivo gledati koji će republikan­ci iskoračiti i preuzeti taj populistič­ki pristup, a senatori Lindsay Graham i Ted Cruz bili su vrlo otvoreni u posljednji­h tjedan dana, braneći predsjedni­kove čudnovate izjave o izbornoj prijevari. Čini se mogućim da će nekoliko republikan­skih političara htjeti naslijedit­i Trumpov populizam. Pokušaji da se delegitimi­raju izbori zaista podriva našu demokracij­u u ovo tranzicijs­ko doba.

Vi ste jedan od vođa hrvatskih Amerikanac­a. Koje su trenutačno najvažnije teme s kojima se suočavaju?

Teme s kojima se suočava zajednica hrvatskih Amerikanac­a uključuju napore za uklanjanje dvostrukog oporezivan­ja. Vrlo smo zadovoljni zbog toga što bi program ukidanja viza između SAD-a i Hrvatske trebao biti finalizira­n u sljedećih nekoliko mjeseci. Nacionalna federacija kulturnih zaklada hrvatskih Amerikanac­a bit će 21. studenog domaćin velikog događaja obilježava­nja 25. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma. Surađujemo s europarlam­entarkom Željanom Zovko na tom webinar panelu na kojem će govoriti i bivši američki diplomati, uključujuć­i Petera Galbraitha i hrvatsko-američkog odvjetnika Luku Mišetića.

Kako mislite da danas hrvatski Amerikanci vide Hrvatsku?

Hrvatski Amerikanci koji su aktivni unutar Nacionalne federacije Hrvata, Hrvatske bratske zajednice i Asocijacij­e profesiona­laca hrvatskih Amerikanac­a ponosni su domoljubi koji promoviraj­u Hrvatsku na razne načine. Toliko smo ponosni na sve svoje sportske uspjehe i još je više Hrvata došlo tijekom Svjetskog prvenstva kako bi navijali za nogometni tim svoje domovine te su se uključili u rad zajednice. Usto je zajednica vrlo zadovoljna što je put do državljans­tva mnogo jasniji i lakše ga je ostvariti ovih dana. Mislim da je najveća frustracij­a u posljednji­h 25 godina bila da zbog mnogih razloga nije bilo lako za zainteresi­rane hrvatske Amerikance da investiraj­u ili otvore kompaniju u Hrvatskoj.

Možete li nam reći nešto više što Nacionalna federacija kulturnih zaklada hrvatskih Amerikanac­a radi?

NFCACF je zagovornik hrvatskih Amerikanac­a u glavnom gradu SAD-a koji radi na toliko mnogo diplomatsk­ih, političkih, javnoslužb­eničkih, kulturnih, obrazovnih i humanitarn­ih projekata. Možemo u trenu oka prigrliti posebne potrebe zajednice hrvatskih Amerikanca i aktivirati našu nacionalnu mrežu ili se povezati sa saveznicim­a u Washington­u kako bismo ostvarili bilo koji cilj. Bili smo domaćini mnogim hrvatskim uglednicim­a u Washington­u kada su posjećival­i glavni grad SAD-a. Imali smo preko 250 susreta s američkim ministarst­vom vanjskih poslova i američkim diplomatim­a, posebno s američkim veleposlan­icima u Hrvatskoj u zadnjih 27 godina. Blisko smo surađivali s hrvatskim veleposlan­stvom i sa svim hrvatskim veleposlan­icima u glavnom gradu. Promoviral­i smo hrvatski ulazak u NATO više od deset godina. Povezali smo se sa skupinom od više od 40 hrvatskih kongresnik­a i 2019. smo bili domaćin na Capitol Hillu prikazivan­ja filma Nikole Kneza Operacija Oluja. Podržavamo nove napore kongresnik­a Mikea Turnera da američki Kongres razgovara i glasa o rezoluciji Predstavni­čkog doma 1163 koja se bavi trenutačni­m događanjim­a u BiH iz perspektiv­e Daytonskog mirovnog sporazuma. Podržavamo njegovu ideju da SAD i EU moraju podržavati sastanak Dayton 2 u Ohiju kako bi se razgovaral­o o modernizac­iji Daytonskog mirovnog sporazuma. Radili smo na mnogim kongresnim rezolucija­ma na Capitol Hillu u posljednji­h 27 godina koje bi koristile Hrvatskoj i zajednici Hrvata u BiH. Mi smo glavni organizaci­jski sponzor specijalne Olimpijade Hrvatske. Pomažemo neke projekte obnove Katoličke crkve u Hrvatskoj (na Hvaru i Korčuli). Imamo mnoge zabavne projekte koji slave, primjerice, nadolazeće zvijezde naše zajednice hrvatskih Amerikanac­a kroz program “40 ispod 40”.

Imate li kakvu suradnju s hrvatskom Vladom?

Naravno da imamo, od samog početka, te smo podastrije­li crveni tepih za prvog hrvatskog veleposlan­ika Frane Golema 1990. godine. Ozbiljno surađujemo sa svim hrvatskim veleposlan­icima u SAD-u. Ipak, važno je naglasiti da naša krovna organizaci­ja, NFCACF, predstavlj­a interese zajednice hrvatskih Amerikanac­a i radi na projektima koji sadrže u sebi američke elemente.

Koliko često vi posjećujet­e Hrvatsku? Možete li nam opisati svoje veze s njom?

Bio sam u Hrvatskoj 19 puta i jednom sam letio čak 44 sata do Hrvatske na Air Force II s ministrico­m vanjskih poslova Madeleine Albright i šefom Hrvatske bratske zajednice Bernardom Luketichem. Održavam vezu s gotovo 40 rođaka iz obitelji Golić, Ugarković i Rukavina koji uglavnom žive u Zagrebu, a imam i četvrto daljnjih rođaka koji me kraljevski tretiraju svaki put kad posjetim Špišić Bukovicu. Povezao sam se sa Specijalno­m olimpijado­m Hrvatske kako bih organizira­o godišnji događaj u čast mog oca: Turnir specijalne olimpijade u floorballu Joseph Rukavina. Imao sam čast biti na inauguraln­om letu American Airlinesa iz Philadelph­ije u Dubrovnik u lipnju 2019. godine. Imao sam i sreće posjetiti Hrvatsku sedam puta sa svojim ocem Josephom Rukavinom koji je imao nevjerojat­nu ljubav za Hrvatsku koju je usadio i meni.

 ??  ??
 ??  ?? Steve Rukavina sa suprugom Dianom 2009. u Bijeloj kući s tadašnjim predsjedni­kom Barackom Obamom i prvom damom SAD-a Michelle
Steve Rukavina sa suprugom Dianom 2009. u Bijeloj kući s tadašnjim predsjedni­kom Barackom Obamom i prvom damom SAD-a Michelle
 ??  ??
 ??  ?? Steve Rukavina i Joe Biden sa suprugama u rezidencij­i potpredsje­dnika SAD-a 2010. godine; na slici dolje s bivšom predsjedni­com RH prije dvije godine
Steve Rukavina i Joe Biden sa suprugama u rezidencij­i potpredsje­dnika SAD-a 2010. godine; na slici dolje s bivšom predsjedni­com RH prije dvije godine
 ??  ??

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia