Projekt zvan Novi europski Bauhaus
EU ŽELI POTAKNUTI POKRET, SLIČAN IZVORNOM BAUHAUSU, KOJI ĆE ESTETSKI I FUNKCIONALNO PRATITI ‘GREEN DEAL’
Prije 90 godina jedan je zagrebački student arhitekture Gustav Bohutinsky proveo ljetni semestar na školi Državni Bauhaus u njemačkom gradu Dessauu. Još troje hrvatskih studenata otišlo je na studij u čuveni Bauhaus, premda ne baš na najprestižniji studij arhitekture, nego u druge radionice različitih područja koje je Bauhaus pokrivao, od fotografije do materijala poput metala i drveta. Avangardni Bauhaus oblikovao je socijalni i gospodarski prijelaz Njemačke i Europe u industrijsko društvo 20. stoljeća. Hrvatska je bila na periferiji tog fenomena, premda je s Bauhausom imala dodirnih točaka i slučajnih podudarnosti; od tih nekoliko hrvatskih studenata na Bauhausu do Iblerove škole koja je, kao i Bauhaus u Njemačkoj, ostavila ključan trag u društvu u kojem se pojavila. Gotovo stoljeće nakon svega toga u Europskoj uniji pojavljuje se ideja stvaranja novog europskog Bauhausa, koji bi, po uzoru na izvorni, oblikovao društvenu i gospodarsku tranziciju u zeleno i digitalno.
Borba za spas planeta od klimatskih promjena natjerala je Europsku uniju da se okrene potpunoj ekologizaciji svega: od gospodarstva do stanovanja, prometa, načina na koji živimo. Sve to u kombinaciji s digitalizacijom koja se događa. A ideja Ursule von der Leyen, prve Njemice na čelu Europske komisije, jest da tu veliku transformaciju, taj europski Green Deal, prati i jedan umjetnički i oblikovni pokret, Novi europski Bauhaus. Može li Hrvatska biti dio toga trenda i kako? U središtu ili na periferiji europskog Bauhausa 21. stoljeća? Uvoznica ili izvoznica ideja i rješenja za oblikovanje modernog života Europljana koji je usklađeniji s prirodom i uronjen u digitalne tehnologije puno više i pametnije nego što je to sada? O tome smo razgovarali s nekoliko sugovornika, dovoljno zainteresiranih da o ovoj ideji, koja je tek u povojima i čiji se detalji još ni ne znaju, mogu i žele nešto reći. Bolje rečeno, usude se zamišljati.
Originalni, stari Bauhaus bio je škola koja je – kako podsjeća dr. sc. Karin Šerman, predstojnica Katedre za teoriju i povijest arhitekture na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu – tijekom samo 14 godina djelovanja uspjela dotaknuti i promijeniti cijeli umjetnički svijet. Može li to ponoviti novi europski Bauhaus?
– To ovisi i o vizionarskoj snazi onih koji će sve to voditi i koordinirati, i na europskom i na hrvatskom nivou. Baš kao što je to nekad, u izvornom Bauhausu, ovisilo o vodstvu karizmatičnog pokretača škole Waltera Gropiusa – kaže profesorica Šerman.
Intencija izvorne škole Bauhaus nije bila da se stvori neka unaprijed određena estetika, neki oblikovni diktat, nego da se promovira novi princip oblikovanja i stvaranja. Intencija novog europskog Bauhausa je slična. U zelenoj tranziciji, praćenoj digitalizacijom svega što se da digitalizirati, potreban je novi princip oblikovanja i stvaranja.
– Baš kao i u originalnom Bauhausu, i u ovoj je ideji prisutna i umjetnička (oblikovna) komponenta, i tehnološka komponenta i ekonomska komponenta. Prisutna je i šira kulturna i društvena agenda: ambicija da se umjetnošću, koja akceptira nove tehnološke potencijale i datosti (ovaj put ponajprije digitalne i informatičke