ZAGREBAČKI MITROPOLIT FAVORIT ZA PATRIJARHA
Utrka za čelnika Srpske pravoslavne crkve i Irinejeva nasljednika
Nakon pogreba patrijarha Irineja, koji je na čelu Srpske pravoslavne crkve (SPC) proveo 10 godina, otvorena je i rasprava o njegovu nasljedniku. I dok je pitanje koliko će srpska država izravno moći utjecati na izbor novog poglavara SPC-a, ne zato što država to ne bi htjela, nego zato što to zbog načina izbora novog patrijarha i nije posve moguće, sigurno je da će pitanje odnosa SPC-a i države presudno odrediti tko će biti novi poglavar SPC-a.
Odlučuje ‘apostolski ždrijeb’
Jer kao što je pitanje odnosa Crkve i države presudno utjecalo i na izbor patrijarha Irineja prije deset godina, tako će biti i sada. U Srbiji su odnosi crkve i države vrlo složeni i prepleteni, a crkva se miješa u svjetovna, baš kao što se država miješa u crkvena pitanja. Državnoj vlasti, a ovdje mislimo ponajprije na Aleksandra Vučića, važno je tko je na čelu SPC-a, dok crkvene čelnike u javnosti primarno definira njihov odnos prema Vučiću, kao i prema gorućim pitanjima poput statusa Kosova, odnosa prema Crnoj Gori i slično.
Tako je, primjerice, patrijarh Irinej bio blizak Vučiću, što je najviše došlo do izražaja u trenutku kada je prije nekoliko godina u povodu 800. obljetnice autokefalnosti Irinej odlikovao predsjednika Vučića, unatoč protivljenju ostalih crkvenih vladika, ponajprije pobunjenog crnogorskog mitropolita Amfilohija, koji je, kao i patrijarh Irinej, također nedavno preminuo od posljedica zaraze koronavirusom, a patrijarh Irinej zarazio se upravo na Amfilohijevu pogrebu, kada mu je držao opijelo. Upravo je Amfilohije
u vrhu SPC-a predstavljao drugu struju koja je oštro kritizirala srpski državni vrh i samog Vučića, ponajprije zbog Kosova, iako svi crkveni čelnici o Kosovu misle isto ili vrlo slično: da je Kosovo dio Srbije.
Irinej je bio poznat i po svojim protuzapadnim i proruskim stavovima, a u aktualnom sporu u pravoslavnom svijetu zbog autokefalnosti ukrajinske Pravoslavne crkve, u kojem su se Ruska pravoslavna crkva i Carigradska patrijaršija, koja sebe smatra majkom svih pravoslavnih crkava, našle na suprotstavljenim stranama, SPC je čvrsto na strani ruske crkve, a tako će i ostati i nakon izbora novog srpskog patrijarha.
A država može samo ograničeno utjecati na izbor novog patrijarha zbog činjenice da se na kraju izbor svodi na “apostolski ždrijeb”, u kojem je konačan izbor prepušten “Svetom Duhu”. Ustav SPC-a, kao najviši crkvenopravni akt SPC-a, propisuje da se na izbornom Saboru, kojeg čine 40 članova, episkopa, vladika, mitropolita, najprije tajnim glasanjem biraju trojica kandidata za patrijarha. Uvjet za kandidata za patrijarha je da kandidat mora biti na čelu eparhije pod upravom SPC-a najmanje pet godina, a svaki
Episkop Srpske pravoslavne crkve i mitropolit zagrebačkoljubljanski na krovu Srpske pravoslavne opće gimnazije “Kantakuzina Katarina Branković” na Svetom Duhu u Zagrebu kandidat mora dobiti natpolovičnu većinu glasova. No, konačna odluka o tome koji će kandidat na kraju biti izabran prepuštena je “Božjoj volji”, odnosno monahu koji izvlači jednu od tri kuverte koje su s imenima trojice kandidata umetnute u Evanđelje, i to je razlog zbog kojeg je utjecaj države na ovaj izbor ipak ograničen. Onaj čije ime izvuče monah novi je patrijarh, a tada se otvaraju i druge dvije kuverte i čitaju imena ostalih dvaju kandidata, kako bi se svi uvjerili da nije bilo prevare.
Sedam kandidata
Srbijanski mediji špekuliraju i o najvjerojatnijim kandidatima za novog patrijarha, no upućeni upozoravaju kako su prošla dva patrijarha, Irinej i Pavle, izabrani iako nisu bili u javnosti prepoznati kao favoriti. Izborni sabor na kojem će se birati novi patrijarh mora se održati najkasnije tri mjeseca od smrti patrijarha, a beogradski Kurir piše da “najveće šanse” za ulazak u završni izbor od tri kandidata ima sedam episkopa, a među njima je i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Međutim, za Porfirija se navodi kako on nije zainteresiran za položaj patrijarha i kako je, baš kao i vladika bački Irinej (koji nosi isto ime kao i pokojni patrijarh), također jedan od vjerojatnih kandidata, spreman na povlačenje u slučaju istog broja glasova. Osim Porfirija i Irineja, u skupini od sedam episkopa su još šumadijski vladika Jovan, banjalučki Jefrem, zatim mitropolit dabrobosanski Hrizostom, vladika budimljansko-nikšićki Joanikije (koji je također zaražen koronavirusom) i episkop SPC-a u Njemačkoj Grigorije, a Joanikije i Jefrem navodno imaju najviše izgleda biti među završnom trojicom. Tko bi na kraju mogao biti izabran nezahvalno je špekulirati, pogotovo zbog činjenice što će na kraju odlučivati ždrijeb, odnosno “Sveti Duh”.