Politika mora shvatiti važnost pravne države
Odvjetnik Ante Župić o izboru predsjednika Vrhovnog suda i situaciji u pravosuđu
O situaciji u pravosuđu, zapletu oko izbora novog čelnika, odnosno čelnice Vrhovnog suda i aktualnim kadrovskim rješenjima u sudstvu razgovaramo s Antom Župićem, odvjetnikom s dugogodišnjim iskustvom i glavnim partnerom u odvjetničkom društvu Župić & partneri, jednom od najvećih u Hrvatskoj.
Kako vidite stanje u hrvatskom pravosuđu? Je li loše stanje pravosuđa samo stvar percepcije, kako to misli odlazeći predsjednik Vrhovnog suda, ili je pravosuđe doista jedan od najproblematičnijih i najkorumpiranijih dijelova vlasti, kako to misle brojni drugi promatrači, kao i većina hrvatskih građana?
Pravosuđe nije najproblematičniji dio vlasti, ali uređeno pravosuđe bitan je temelj razvoja društva. Stanje u hrvatskom pravosuđu otprilike je jednako stanju u društvu, željeni cilj razine pravne sigurnosti i efikasnosti pravosuđa samo je definiran ali nije dosegnut, a put k tom cilju je spor. Ulaganja u pravosuđe napokon su počela, ali su nedovoljna, pravosuđe vapi za reformama. Većina hrvatskih građana s pravom izražava nezadovoljstvo pravosuđem, ono je sporo, nije efikasno i postoje različite odluke o u bitnome istim predmetima, a njihovo preispitivanje, u civilnim stvarima koje prije svega zanimaju građane i poduzetnike, ne može biti predmet redovne revizije pred Vrhovnim sudom, bez prethodnog dopuštenja Vrhovnog suda koji takva dopuštenja rijetko daje. Mi odvjetnici, kao neovisni stručnjaci koji prije svega štite interese građana i poduzetnika, nismo bili sretni zbog izmjena u revizijskim civilnim postupcima, a ako su već tu, tada je Vrhovni sud dužan često donositi i objavljivati načelna stajališta o primjeni pojedinih pravnih instituta u praksi kako bi spriječio donošenje različitih odluka o bitno istim činjeničnim i pravnim predmetima, a to nedostaje. Imam dojam da je pravosuđe premalo “snažno” u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast, da ga se premalo čuje, ne postavlja zahtjeve, samo se pravda kada ga se nešto pita u svjetlu političkih borbi. Pamtite li ijedan javni skup na kojem su predstavnici triju vlasti bili zajedno, a da je predstavniku sudske vlasti dano dužno poštovanje i pažnja? U starim demokracijama i razvijenim društvima svi ustaju kada predsjednik Vrhovnog suda ulazi u dvoranu.
Kako je uopće moguće riješiti probleme hrvatskog pravosuđa? Mogu li kadrovske promjene na čelnim pozicijama u sudstvu donijeti promjene?
Naravno da je moguće riješiti probleme hrvatskog pravosuđa. Daljnja velika ulaganja u pravosuđe su nužna. Prije svega je potrebno sucima omogućiti sve uvjete za kvalitetan rad, od tehničkih uvjeta do povećanja broja sudskih savjetnika. Zatim treba nastaviti s razvojem e-komunikacije koja je svakim danom sve bolja. Praćenje rada sudaca i provođenje stegovnih mjera prema osobama koje su “zalutale” u sudstvo također je bitno. Mi u odvjetništvu to i te kako radimo, Disciplinski sud Hrvatske odvjetničke komore na tjednom nivou vodi disciplinske rasprave i donosi različite odluke protiv odvjetnika koji se ogriješe o Statut i Kodeks, pa i isključenjem iz odvjetništva. Odvjetništvo i sudstvo dvije su sestre iste majke pravosudnog sustava i nužno je kontinuirano raditi na sebi, sucima i odvjetnicima, jer pravna država je temelj napretka u društvu, a suci i odvjetnici su njeni temelji, a ne politika. Nužno je pojačati pravnu sigurnost i mogućnost procjene uspjeha u pojedinom sporu, u ovom dijelu i zakoni trebaju biti jasniji, a Vrhovni sud aktivniji. Prvostupanjski postupak treba započeti i dovršiti u razumnom razdoblju, ne duljem od 12 mjeseci. Rasprave se ne bi smjele odgađati na duge periode, kao što je to danas slučaj, često zbog preopterećenosti sustava.
Kako komentirate neizbor Ivana Turudića za čelnika Visokog kaznenog suda? Predstavlja li izbor Željka Horvatovića, Turudićeva antipoda, za čelnika novog suda, doista potres u pravosuđu, kako to neki ocjenjuju?
Državno sudbeno vijeće većinom je glasova izabralo kolegu Željka Horvatovića za čelnika Visokog kaznenog suda, sukladno zakonu. Ne znam što bih trebao dalje komentirati i o kakvom bi se “potresu” radilo, pravosuđe se treba kloniti politike i ne dati da ona utječe na njega, a razne politikantske komentare ostaviti sa strane i biti imun na njih. Uvjeren sam da DSV svoj posao radi kvalitetno i profesionalno.
Što mislite o sporu predsjednika Zorna Milanovića i premijera Andreja Plenkovića oko izbora novog čelnika, odnosno čelnice Vrhovnog suda?
Politika oduvijek želi kontrolirati pravosuđe. Promašene su interpretacije Ustava prema kojem bi jedna osoba, pa bio to i Predsjednik Republike, mogla sama predlagati kandidata za predsjednika Vrhovnog suda bez ikakve prethodne procedure. Vijeće Europe radi stalnog praćenja pridruživanja antikorupcijskih normi osnovalo je posebno tijelo, tzv. GRECO, koje svojim preporukama radi suzbijanja utjecaja politike na sudstvo ukazuje na nužnost propisivanja transparentne procedure koja prethodi političkim odlukama. Zakon o sudovima jasno propisuje upravo takvu proceduru prema kojoj izbor predsjednika Vrhovnog suda inicira DSV objavom javnog poziva te zaprimljene prijave dostavlja predsjedniku Republike koji će o kandidatima zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora. Pa to je minimum transparentnosti kada je već Ustavom odlučeno da jedna osoba predlaže kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Umjesto da raspravljamo je li to dovoljna transparentnost u kontroli političke moći, mi imamo raspravu o tome treba li nam i takva minimalna transparentnost?! U odnosu na ovu temu nemam nikakvih dilema: premijer je u pravu, a svatko onaj tko bi pristao biti kandidat za predsjednika Vrhovnog suda mimo zakonske procedure, kao što je to iskazala kolegica Đurđević, grubo krši zakon i europske stečevine te se sam eliminira iz bilo kakvog ozbiljnog razmatranja za tu funkciju.
Što primjer Zdravka Mamića i njegovih objava govori o našem sudstvu?
Taj primjer jasno ukazuje da suci koji ne razumiju da se u svojstvu sudaca ne mogu družiti s osumnjičenikom o čijoj kaznenoj odgovornosti trebaju odlučiti nisu dostojni obavljati takvu važnu funkciju.
Tko je odgovoran za ovakvo stanje u pravosuđu?
Odgovorne su sve vlade do sada. Jasno da odgovornost podjednako snose vodeće političke stranke. Krajnje je vrijeme da politika shvati važnost pravne države i da joj osigura uvjete za efikasan rad, to je jedina pretpostavka reda, blagostanja i zadovoljstva građana i poduzetnika.