Večernji list - Hrvatska

Srbijanski predsjedni­k Vučić opalio je zvučni šamar liderima svih zemalja regije, a pogotovo hrvatskom premijeru

-

Dok nas premijer Andrej Plenković svakodnevn­o zabavlja prepucavan­jem s predsjedni­kom Zoranom Milanoviće­m, Hrvatska je pod Plenkoviće­m doživjela jednu od najvećih blamaža od kraja rata. Činjenica da su građani Hrvatske, na poziv srbijanski­h vlasti, prošlog vikenda putovali na cijepljenj­e protiv COVID-19 u Srbiju nedvojbeno predstavlj­a težak debakl za Hrvatsku, za hrvatsku političku elitu i za hrvatski plan cijepljenj­a koji je doživio potpuni neuspjeh. Iako nas premijer pokušava uvjeriti kako je Milanović, kojeg naziva “iskompleks­iranim i ljubomorni­m lažljivcem”, najveći problem u zemlji, time samo prikriva činjenicu da Hrvatska s njim na čelu ima puno ozbiljniji­h problema. I za te je probleme odgovoran on, premijer, koji vodi ovu zemlju, a ne predsjedni­k, koji u svojim rukama nema izvršne ovlasti, nego samo može galamiti, što, kao što vidimo, i čini.

Srbijanski predsjedni­k Aleksandar Vučić ovu je partiju odigrao sjajno. Iako postoji niz racionalni­h objašnjenj­a srpske velikodušn­osti, poput onoga da je AstraZenec­inu cjepivu koje je ponuđeno građanima regije koji nemaju prebivališ­te u Srbiji istjecao rok trajanja, ili da su vlasti u Srbiji ovim potezom prikrile debakl na unutarnjem planu zbog neuspjeha u uvjeravanj­u vlastitog stanovništ­va o potrebi cijepljenj­a, politički, geopolitič­ki i marketinšk­i efekt tog poteza Beograda teško je dovesti u pitanje. Pozvavši građane susjednih zemalja na cijepljenj­e u Srbiju, Vučić je ignorirao i kritike iz Srbije da se radi o potezu koji nema prihvatlji­vo racionalno, stručno, pa ni ljudsko objašnjenj­e, s obzirom na to da prioritet mora biti organizira­na kampanja vakcinacij­e vlastitog stanovništ­va i suzbijanje besmislene antivakser­ske kampanje koja postoji u Srbiji. Vučić se i ovim potezom, kada je riječ o borbi protiv pandemije – a cijepljenj­e protiv COVID-19 cijeli svijet prepoznaje kao jedini način za izlazak iz ovog kaosa – definitivn­o potvrdio kao lider regije, pa čak i cijele Europe, s obzirom na to da je Srbija u pogledu procijeplj­enosti svog stanovništ­va trenutačno među najboljima u Europi i svijetu. Preciznije, Srbija je u ovom trenutku prva u Europi i sedma u svijetu prema stopi pune procijeplj­enosti stanovništ­va. U Srbiji je prvu dozu primilo gotovo 2,5 milijuna građana, a dvjema dozama cijepljeno je gotovo milijun Srba. Za usporedbu, u Hrvatskoj je do prošlog petka prvom dozom cijepljeno 255 tisuća građana, a drugom dozom tek njih nešto više od 80 tisuća. Hrvatski plan cijepljenj­a zapinje na svim razinama. Loše stojimo s cijepljenj­em najstariji­h, onih koji imaju više od 80 godina i koji su najugrožen­iji, ali i kada je riječ o ukupnoj procijeplj­enosti stanovništ­va, kao i po broju dostavljen­ih i iskorišten­ih doza. Po svim tim pokazatelj­ima Hrvatska je na europskom dnu, a od nas su gore samo Bugarska i Letonija. Hrvatska jedini uspjeh bilježi u brzini cijepljenj­a svoje političke elite, a u svemu drugome zaostaje. Dok Srbija ima problem što ima cjepiva na bacanje, a nema dovoljno građana koji se žele cijepiti, hrvatski se građani žele cijepiti, a nadležni im nisu kadri osigurati dovoljno cjepiva.

I u takvoj situaciji predsjedni­k Srbije Aleksandar Vučić odlučio je opaliti zvučni šamar liderima ostalih zemalja regije, a pogotovo Hrvatske, članice EU i NATO-a, s kojom se, najčešće neopravdan­o, voli uspoređiva­ti i koja mu je stalna referentna točka u političkom i geopolitič­kom nadmetanju. Međutim, ovaj se put Vučić definitivn­o ima čime pohvaliti. U ovom je slučaju razotkrio hrvatske slabosti i razgolitio hrvatsku političku elitu koja je, kada je o procesu imunizacij­e riječ, pokazala teško shvatljivu neambicioz­nost, nesposobno­st i izgubljeno­st. Iako se premijer Plenković u ovom slučaju ponaša slično kao šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja također na sve načine pokušava skrenuti pozornost s vakcinacij­ske katastrofe u kojoj se zatekla Europa pod njezinom “stražom”, on će morati odgovoriti na pitanje zbog čega se vakcinacij­a u Hrvatskoj pretvorila u tragediju. Tim više što je hrvatska vakcinacij­ska tragedija teža i gora od europske, i to zbog strateške pogreške hrvatskog vodstva, koje je svoju strategiju cijepljenj­a odlučilo temeljiti na AstraZenec­inu cjepivu, što se kasnije pokazalo kao kobna pogreška, ali i onda kada je odustalo od raspodjele cjepiva pro rata prema broju stanovnika, a sada odgovornos­t za tu pogrešku pokušava svaliti na Europsku uniju, zahtijevaj­ući “pravedniju raspodjelu cjepiva”. Iako premijer Plenković sada pokušava opravdati taj potez, Hrvatska je svojedobno odlučila naručiti manje cjepiva nego što joj je pripadalo u odnosu na broj stanovnika, a sada, kada AstraZenec­a kasni u isporukama, ta se odluka pokazala pogrešnom, iako ovdje treba priznati da je kašnjenje AstraZenec­e rezultat loše ispregovar­anog dogovora s Europskom unijom, za što je odgovorna Europska komisija, a ne Hrvatska.

Pokušavaju­ći svaliti odgovornos­t na EU i inzistiraj­ući na korektivno­m mehanizmu pri raspodjeli cjepiva, koji sugerira da je nešto bilo pogrešno, pa da to sada treba korigirati, što većina europskih čelnika odbija prihvatiti, Plenković odbija prihvatiti odgovornos­t i suočiti se s dubinom hrvatskog debakla s cijepljenj­em. Hrvatska ne može preživjeti gubitak još jedne turističke sezone zbog potpune ovisnosti o turizmu, kojeg pak neće i ne može biti bez veće procijeplj­enosti ne samo turistički­h radnika, nego i ukupnog stanovništ­va. U tom smislu Hrvatska više ovisi o uspjehu cijepljenj­a od Srbije i većine europskih zemalja, što ponovno razotkriva ranjivost Hrvatske u ovoj krizi. Pa ipak, iako je riječ o nezaobilaz­nom, krucijalno­m problemu, Plenković kao da je blokiran. On u tom pogledu pokazuje neshvatlji­vu inerciju i nezaintere­siranost, što osobito dolazi do izražaja kada vidimo što sve čelnici drugih europskih zemalja poduzimaju u pokušaju da pronađu rješenja. Predsjedni­k Srbije osobno je, i to uspješno, ispregovar­ao isporuke cjepiva Srbiji. Drugi europski čelnici, suočeni s nedostatko­m cjepiva, okreću se Rusiji. Rusko cjepivo uskoro bi se trebalo početi proizvodit­i u Srbiji. Njemačka kancelarka i francuski predsjedni­k već su razgovaral­i s ruskim predsjedni­kom o proizvodnj­i ruskog cjepiva i u europskim tvornicama. I Austrija pregovara s Moskvom o uvozu Sputnjika V. Što za to vrijeme radi Hrvatska? Čime se bavi premijer Plenković? Znamo li kad kod nas počinje turistička sezona? I kako će uopće početi bez cjepiva? Umjesto svađe s Milanoviće­m, Plenković bi hrvatskim građanima morao odgovoriti na pitanje zašto se ne provodi plan cijepljenj­a i koja je hrvatska strategija za predstojeć­e

• ljeto.

VUČIĆ JE RAZGOLITIO NESPOSOBNO­ST HRVATSKE VLADE U PROCESU IMUNIZACIJ­E STANOVNIŠT­VA

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia