Jačanje sigurnosnih provjera – jesu li one pravi odgovor da se pravosuđe riješi korupcije

Usvjetlu nedavnih optužbi o korupciji u pravosuđu, treba podsjetiti da je korupcija već 2017. Strategijom nacionalne sigurnosti definirana kako sigurnosna prijetnja, rizik i izazov za RH. Uz to, ona negativno utječe na ukupan društveni razvoj u Hrvatskoj. U borbi protiv korupcije upravo bi pravosuđe trebalo imati jednu od presudnih uloga. No, ako se korupcija uvukla i u pravosudni sustav, tada je ugrožen jedan od ključnih antikorupcijskih mehanizama. Još opasnije, prema javno iznesenim tvrdnjama, korupcija se upravo uvukla u najvažnije pravosudne mehanizme za suzbijanje korupcije – u uskočke odjele na sudovima. Za učinkovitu borbu protiv korupcije od presudne je važnosti da se korupcija prvo spriječi unutar pravosuđa, što se očito nije dogodilo. Time je ova situacija u pravosuđu postala sigurnosna prijetnja za Republiku Hrvatsku.

Napredovanja i imenovanja

Postavlja se pitanje u čemu je sustav zakazao. Kako je moguće da se nije pravodobno preveniralo korupcijske rizike u pravosuđu. Pođemo li od pretpostavke da je ključ uspjeha suzbijanja korupcije prevencija (odnosno uklanjanje onih rizika koji pogoduju pojavi korupcije), onda treba razmotriti koje smo to preventivne mehanizme stvorili u pravosuđu da bismo smanjili korupcijske rizike. U pravosuđu se preventivni mehanizmi u biti svode na objektivne i transparentne kriterije imenovanja i napredovanja u pravosuđu, imovinske kartice te sigurnosne provjere. U odnosu na imovinske kartice, recimo samo to da zasad nisu iskorišteni svi potencijali postojećeg sustava koji omogućuje dubinske provjere iz kojih bi se mogao utvrditi nesklad između prijavljenog i stvarnog imovinskog stanja pravosudnih dužnosnika. U odnosu na sustav imenovanja i napredovanja u pravosuđu, sam Ustavni sud ukazao je na arbitrarnost pojedinih odluka Državnog sudbenog vijeća. No, dugoročno upravo je način selekcije kadrova ključan za promjenu percepcije u pravosuđu. Naime, pri imenovanju i napredovanju pravosudnih dužnosnika posebnu pozornost trebalo bi posvetiti integritetu kandidata te njihovoj potencijalnoj izloženosti korupcijskim rizicima. U tom pogledu Državno sudbeno vijeće i Državno odvjetnič