Ukrajinski dres, ‘Brexit derbi’ i klečanje dokazuju da je nogomet itekako politiziran
Uefa se protivi utjecaju politike na Europsko prvenstvo, ali ne može spriječiti postupke onih koji vjeruju da je
Iako je postojala šansa da se na Europskom prvenstvu, koje se do 11. srpnja održava u 11 europskih gradova, sučele reprezentacije Hrvatske i Srbije, to se nije dogodilo jer je Srbija poražena u posljednjoj kvalifikacijskoj utakmici i nema je na Euru. Politizacija nogometa na Europskom prvenstvu tim bi susretom možda dosegnula vrhunac. No, politike na EP-u ne nedostaje, i već sada je jasno da će “Brexit derbi” između Škotske i Engleske u skupini D, u kojoj je i Hrvatska, biti pravi politički sraz. Također, vrlo je zanimljiva kulisa iza dvaju susreta koje će Turska igrati u Bakuu zbog odnosa Azerbajdžana i Turske koji su postali pravi ratni saveznici. Uoči početka Eura najveću su pak prašinu podigle ruska žalba na dres Ukrajine te, posebno, pitanje koje će sve reprezentacije klečati prije utakmica u solidarnost s pokretom protiv rasizma.
“Slava Ukrajini” sporna
U nedavnoj analizi utjecajnog portala Politico o političkim aspektima Eura, propušteni sraz Hrvatske i Srbije očekivano se našao tek u trećoj rečenici. Utakmice između Hrvatske i Srbije (SRJ), za razliku od potencijalnih susreta nekih drugih reprezentacija, poput Ukrajine i Rusije, Srbije i Kosova ili Armenije i Azerbajdžana, Uefa nije zabranila pa su te dvije reprezentacije igrale već u kvalifikacijama za Euro 2000. Tada je još postojala SR Jugoslavija, i sa dva je ključna remija s Hrvatskom na kraju otišla na taj Euro. A da je Srbija u kvalifikacijama pobijedila Škotsku, sada bi bila s Hrvatskom u skupini D.
Politizacija nogometa, unatoč proklamiranom protivljenju krovnih sportskih tijela, stara je pojava. I tijekom nedavnog pokušaja uspostave Superlige, niz je vlada izrazio protivljenje, a među najglasnijima bio je britanski premijer Boris Johnson. Daleko najvažnije pitanje uoči ovog natjecanja pak bilo je to koje će reprezentacije kleknuti prije utakmica kako bi izrazile solidarnost s antirasističkim pokretom čiji je najpoznatiji predstavnik američka organizacija Životi crnaca vrijede (Black Lives Matter - BLM). Klečanje je prvi pokrenuo igrač američkog nogometa Colin Kaepernick, i to tijekom izvođenja himne, zbog protivljenja lošem policijskom tretmanu Afroamerikanaca. Taj se trend proširio ligom, a nakon prošlogodišnjih prosvjeda nakon ubojstva Georgea Floyda ušao je u tzv. mainstream. Uskoro su igrači počeli klečati u europskim nogometnim ligama, najčešće u engleskom Premiershipu. Odluka hrvatskih igrača da neće klečati uoči utakmice s Englezima, koji su postupili suprotno, također je odjeknula tamošnjim medijima, od kojih se neki protive klečanju.
Isto tako, naredba Uefe Ukrajinskom nogometnom savezu da sa svojih dresova ukloni slogan “Slava herojima” podigla je nešto prašine. Najprije se Rusija žalila Uefi zbog tog slogana, kao i onog “Slava Ukrajini”, zbog čijeg je isticanja nakon pobjede Hrvatske nad Rusijom, što je učinio Domagoj Vida koji je igrao u Ukrajini, izbio i mali skandal na Svjetskom prvenstvu prije tri godine. Moskovski su mediji istaknuli da je na dresu Ukrajine i karta te zemlje u čijem se sastavu nalazi Krim, koji je pak 2014. Rusija okupirala, ali ga velika većina svijeta i dalje smatra dijelom Ukrajine. No, slogani su puno kontroverznije pitanje u Rusiji zbog toga što su ih koristile ukrajinske postrojbe u Drugom svjetskom ratu koje su bile povezane s nacistima i koje se optužuje za brojne ratne zločine. Na kraju su karta i slogan “Slava Ukrajini” ipak ostali, kao i zaključci nekih komentatora da je na tako velikom natjecanju praktički nemoguće izbjeći politizaciju. Da je tomu tako, svjedoči i tvrdnja šefa Ukrajinskog nogometnog saveza da su stavili kartu s Krimom te dvije također okupirane istočne regije na dres kako bi to “dalo igračima snagu jer će se boriti za cijelu Ukrajinu”.
Politizaciju, iako u nešto pozitivnijem tonu, neće moći izbjeći ni Turska koja će dvije sljedeće utakmice u skupini igrati u Bakuu. Najprije sutra s Walesom te u nedjelju sa Švicarskom. Turci i Azeri imaju odlične odnose, a često ih opisuju s obje strane kao “jedna nacija, dvije države”. Kada je, primjerice, turski predsjednik Erdoğan čestitao Azerbajdžanu Dan državnosti 2019., dva je naroda nazvao bratskima, a predsjednika Azerbajdžana Ilhama Alijeva svojim bratom. Nakon što je Azerbajdžan, uz golemu i ključnu pomoć Ankare, u prošlogodišnjem ratu protiv armenskih snaga osvojio velike dijelove Gorskog Karabaha, oko kojeg Baku i Erevan ratuju već tri desetljeća, ti su odnosi dodatno učvršćeni.
Škotski navijači za Hrvatsku
Tursku se promatra kao zaštitnika Azerbajdžana, dok su joj odnosi s Erevanom toliko loši da je granica između Turske i Armenije (koja nije na Euru) zatvorena. Podrška koju će Turska imati u Bakuu gdje će doći i brojni turski
Već sada je jasno da će “Brexit derbi” između Škotske i Engleske u skupini D, u kojoj je i Hrvatska, biti pravi politički sraz (dolje lijevo). Ukrajina je podigla prašinu s dresom i natpisom “Slava Ukrajini” (gore), a Turska će dvije utakmice igrati u prijateljskom okruženju u Bakuu jer Turci i Azeri njeguju bratske odnose navijači sasvim se jasno može opisati kao domaćinska u svakom pogledu.
Mnogim ljubiteljima nogometa i politike zapeo je za oko i sraz Engleska – Škotska. Englesku smatraju srcem britanske države, a Škotsku kao regiju u kojoj raste želja za nezavisnošću. Na referendumu 2014. većina Škota bila je za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali nakon Brexita porastao je broj onih koji žele novi referendum o škotskoj nezavisnosti. No, u nogometu postoji dugotrajno rivalstvo, većinom asimetrično, koje je škotske navijače često potaknulo da navijaju protiv Engleske. Mnoge su hrvatske navijače razveselile snimke veselja u škotskim barovima nakon pobjede Hrvatske nad Engleskom u polufinalu Svjetskog
• prvenstva prije tri godine.
U Bakuu će Turska igrati kao kod kuće. Azerbajdžan i Turska nazivaju se “jednom nacijom u dvije države”