Prodaja sadnog materijala uvelike ovisi o pandemiji, a potražnja i dalje raste

Prošlogodišnji lockdown i strah da hrane neće biti dovoljno natjerali i one koji godinama nisu sadili vrtove da se okrenu tradiciji

Manje-više svima je poznato kako je poljoprivreda, po mnogima u svijetu, najvažnija gospodarska grana, u BiH bez plana i programa. Osjetivši tržišnu nišu, dio povrtlara prebacio se na proizvodnju sadnog materijala kao osnovnu djelatnost. S povećanjem njihova broja počelo je i svojevrsno nadmetanje na čapljinskoj veletržnici u Tasovčićima.

Nadmetanje na tržnici

Međutim, rast proizvodnje presadnica nije pratio i rast sadnje. Zbog problema s plasmanom proizvodnja se zadržavala na jednostavnoj reprodukciji, pa je bilo i zakrčenja, odnosno bacanja prerasloga sadnog materijala. Onda je stigla pandemija koronavirusa. Prošlogodišnji lockdown i strah da hrane neće biti dovoljno jednostavno su natjerali i one koji godinama nisu sadili da se okrenu tradiciji.

Rezultat je bio razgrabljeni sadni materijal, nije ga bilo već polovinom svibnja. Nastalu prazninu nisu uspjeli popuniti ni veliki proizvođači PZ “Sunce” i tvrtka Adria Hishtil. Preko noći situacija na tržištu iz temelja se promijenila. Tu promjenu u ponašanju proizvođači sadnog materijala su osjetili pa su s “jačom” proizvodnjom ušli u ovu sezonu. Jedan od njih je Pero Spajić iz Struga kod Čapljine, koji je na početku sezone koncem veljače kazao: Poučen prošlogodišnjim primjerom, povećao sam proizvodnju na oko 150.000 sadnica. Nadam se kako ću većinu prodati, nešto i zaraditi - mislio je Pero, a onda su za rasadničare uslijedile očajne vremenske prilike. Niske temperature, bura i kiše smjenjivale su se od polovine ožujka pa sve do početka svibnja.

- Nije bilo lako, u početku je vladala slaba potražnja, razumijem ljude, kako će saditi kada pada mraz, a morate svaki dan biti na štandu - objašnjava Pero poteškoće tijekom tromjesečne sezone prodaje pa dodaje:

- Odjednom je krenulo, u petnaest dana sve je rasprodano, tako da na kraju mogu reći kako je sezona za mene bila dobra. Kupci su bili iz Širokog Brijega, Mostara, Tomislavgrada, Trebinja... sa svih strana - zaključuje na kraju zadovoljni Pero.

Zaboravljeni vrtovi

Na upit je li potražnja bila veća nego u pretpandemijskoj 2019. godini, Pero kaže: - Veća sigurno, bar za 20 posto, nije kao lani, ali sigurno je bila dosta veća. Umjesto zaključka može se reći kako je COVID-19 potaknuo obradu pomalo zaboravljenih vrtova. Naravno, riječ je o sadnji za osobne potrebe.

Umjesto desetak proizvođača presadnica, proteklih dana na veletržnici u Tasovčićima ostao je samo jedan koji će, kaže, “raditi” cijelo ljeto. Pogodnost u prodaji su i pristupačne cijene koje se već godinama ne mijenjaju - od 0,10 KM za zelenu salatu, preko 0,25 KM za različite vrste kupusa pa do 0,30 KM za rajčice i paprike,

• 0,50 KM za tikvice i krastavce.

“Povećao sam proizvodnju na oko 150.000 sadnica”, kazao je Pero Spajić iz Struga kod Čapljine