Nakon osam godina vladavine umjerenog Hassana Rouhanija, u petak bi

U petak 18. lipnja u Iranu će se održati predsjednički izbori. Nakon osam godina vladavine s vlasti odlazi reformist Hassan Rouhani, a po svemu sudeći, dolazi tvrdolinijaš Ebrahim Raisi. Tako završava Rouhanijeva era za koju se mislilo da će Iran približiti Zapadu i da će zemlja popustiti stroga vjerska pravila koja vladaju u njoj, no ništa se od toga nije dogodilo. Pobijedi li na izborima, kako to pokazuju ankete, Ebrahim Raisi, kojega favorizira i najmoćniji čovjek u zemlji, ajatolah Ali Khamenei, bit će to novo preslagivanje na Bliskom istoku...

Iranski predsjednički izbori održavaju se ove godine u ključnom trenutku kroz koji prolazi Iran, i to usred unutarnjih i vanjskih izazova. Iranski će birači izabrati svoga osmog predsjednika od Islamske revolucije 1979. godine. Birači se pripremaju za izbore u trenutku kada su potpuno svjesni ostalih izazova s kojima se suočava Iran. Glavni favorit je 61-godišnji klerik, konzervativac Ebrahim Raisi, ministar pravosuđa. Tako bi Raisi, koji ima najviše šanse na izborima, svojom pobjedom ponovno na vlast vratio konzervativce. Prema mišljenju analitičara, njegova pobjeda zasigurno će Iran vratiti u ono razdoblje kada je predsjednik Irana Mahmud Ahmadinejad bio na vlasti i cijeli je svijet strepio od njegovih mogućih poteza jer tada mu je odriješene ruke dao ajatolaha Ali Khamenei. Mnogi su Iranci vjerovali da će on zapravo biti predvodnik uništenja izraelske države. Ahmadinejad je bio na čelu Irana od 2005. do 2013. godine, a svijet ga pamti po njegovoj zapaljivoj retorici prema Izraelu i SAD-u, ocjenjivanju težine holokausta te nastojanjima da osnaži nuklearni program Teherana. Iako ga je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei upozorio da se ne prijavljuje za utrku za novog predsjednika, jer bi tako rasipao glasove konzervativaca i tvrdolinijaša, Ahmadinejad je ipak podnio kandidaturu. Međutim, diskvalificiran je iz utrke, nakon čega je ajatolah Ali Khamenei rekao da bi njegova kandidatura stvorila “polarizirajuću situaciju” koja bi “bila štetna za državu”.

Dvanaest iranskih moćnika

Ebrahimu Raisi glavni konkurent trebao je biti potpredsjednik vlade, reformist Eshaq Jahangiri, čiju je kandidaturu diskvalificiralo Vijeća čuvara, a diskvalificiran je i liberalni kandidat Ali Larijani, bivši pripadnik Revolucionarne garde te predsjednik parlamenta i nekadašnji pregovarač o iranskom nuklearnom programu. I dok je iranski predsjednik Hassan Rouhani kritizirao odluke Vijeća čuvara, ajatolah Ali Khamenei podržao je diskvalifikaciju umjerenih i konzervativnih kandidata koji su se željeli kandidirati na predsjedničkim izborima. Na ove su se predsjedničke izbore prijavila čak 592 kandidata, od kojih 40 žena, ali nakon što je Vijeće čuvara odredilo tko sve od njih zadovoljava kriterije, samo sedmorici kandidata odobrio je sudjelovanje na predsjedničkim izborima.

Vijeće čuvara, koje se sastoji od dvanaest pravnika, uključujući šest stručnjaka za islamsko pravo, odlučuje o prikladnosti kandidata za izbor. Svaki podnositelj kandidature mora se smatrati osobom poštovanom u politici ili religiji i mora pokazati svoju odanost Islamskoj Republici. Mahmoud Ahmadinejad, koji je u drugom mandatu brutalno suzbio oporbu i izolirao zemlju stalnim provokacijama protiv Zapada, izgledao je neprikladan za Vijeće čuvara 2017. godine.

Osim Ebrahima Raisija, Vijeće čuvara izabralo je još šest kandidata. Mohsen Rezaei najstariji je kandidat i trenutačni tajnik Vijeća za ekspeditivnost. Obavljao je dužnost vrhovnog zapovjednika Revolucionarne garde između 1981. i 1997. godine, a svoju je funkciju napustio nakon izbora Muhammada Khatamija za predsjednika. Rezaei se vratio u Revolucionarnu

gardu 2015. godine i predavao na Sveučilištu Imam Hussein. Rezaei je bio stalni kandidat za predsjednika Irana, ali je izgubio na svim izborima u kojima je sudjelovao i glasan je kritičar vladinih ekonomskih programa. Drugi je kandidat Alireza Zakani, voditelj Istraživačkog centra Islamske savjetodavne skupštine i bivši zakonodavac između 2004. i 2016. godine. Doktor s diplomom nuklearne medicine, bio je na čelu studentske organizacije Basij, osnovao udrugu Pioniri Islamske revolucije i tri je mandata bio njen glavni tajnik. Zakani je igrao istaknutu ulogu kao zakonodavac obavljajući dužnost predsjednika parlamentarnog odbora za nuklearni sporazum. Bio je kritičar aktualnog predsjednika Rouhanija u vezi s pregovorima s grupom 5 + 1. Unatoč svojoj vodećoj ulozi u parlamentu, bio je diskvalificiran za kandidaturu za predsjednika na izborima 2013. i 2017. godine.

Najmlađi predsjednički kandidat je Amir Hossein Qazizadeh Hashemi, ujedno prvi potpredsjednik iranskog parlamenta. Kirurg i otorinolaringolog, neko je vrijeme bio predsjednik Sveučilišta Semnan Medical Medical. Jedan od prvih članova stranke Fronta stabilnosti i njezin glasnogovornik tijekom 1992. i 1993. godine, član je iranskog parlamenta od 2008. godine. Bio je jedan od zagovornika povlačenja iz Ugo