‘Svježe mlijeko bit će skuplje 50 lipa, uvozit ćemo još više trajnog’
Zagorčevu oslobađajuću presudu preinačili u odbijajuću
mlijeka (uglavnom u tetrapaku) na tržištu dominiraju robne marke trgovaca – i to pretežno iz uvoza. Takvo mlijeko nerijetko se prodaje i po dampinškim cijenama nižim od 3,50 kuna, domeće direktor Croatiastočara Branko Bobetić, te ističe kako 52 države svijeta, od kojih je osam u EU, imaju organizirani sustav povratne naknade. No nitko nema povratnu naknadu za mlijeko i mliječne proizvode.
Problem i damping i korona
– Svima je jasno kako se takva PET ambalaža, s koje nije moguće u potpunosti očistiti organske ostatke – ili pak podrazumijeva previše vode, energije i deterdženata – recikliranjem ne može ponovno uporabiti, već se koristi samo za manje vrijedne proizvode – kaže Bobetić te dodaje kako će rast fiksnih troškova, koji joj se sada nameću, biti veliko opretećenje za likvidnost mliječne industrije i nepovoljno će se odraziti na čitav sektor. Iz Croatiastočara su, doznajemo, tražili i odgodu povratne naknade na godinu dana, ali bez rezultata. Dalibor Janda, predsjednik Udruge otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, kaže kako, prema grubim procjenama, novom nametu podliježe oko 110 milijuna jedinica PET ambalaže mlijeka i mliječnih proizvoda godišnje, čime bi se sektor opteretio s oko 60 milijuna kuna. Mljekarska industrija, iscrpljena koronom i dampinškim odnosima na tržištu, prva, naime, taj namet uplaćuje u Fond, čeka trgovce da prodaju proizvod i potrošače da ga kupe, a onda im Fond uplaćeni novac ponovno vraća nazad. – Procjene su da će zbog toga potrošnja svježeg domaćeg mlijeka pasti za 20%, a fermentiranih i drugih mliječnih proizvoda u PET ambalaži za 7-12% – rekao je Janda, ističući kako je interes sviju da se sektor dodatno ne opterećuje i zadrži cijena svježeg mlijeka. Inputi u sektoru značajno su porasli, dijelom i cijena otkupa mlijeka, a konkurencija, s obzirom na velike količine EU mlijeka kojega proizvodnja i raste,
• snažna.
Kada se mjerodavni iščuđavaju što javnost ne vjeruje pravosuđu, kao ogledni primjerak mogao bi im poslužiti slučaj Vikendica. Koji se po sudovima vukao više od 20 godina da bi sada Vrhovni sud preinačio posljednju nepravomoćnu presudu iz lipnja 2019. kojom su Vladimir Zagorec i Matko Kakarigi na zagrebačkom Županijskom sudu nepravomoćno bili oslobođeni optužbi za zloporabu položaja. Već se tada znalo da apsolutna zastara u tom predmetu nastupa u kolovozu te godine, no Vrhovni sud je o predmetu raspravljao tek prošli tjedan. Odbili su žalbu tužiteljstva te su preinačili oslobađajuću presudu u odbijajuću jer je, kako su naveli, zastara za ono što se Zagorcu i Kakarigiju stavljalo na teret u zastaru ušlo prije no što je spis došao na Vrhovni sud. Prema optužnici, riječ je o djelima iz 1997., a Zagorec i Kakarigi teretili su se da su naložili tajnu i hitnu obnovu vikendice Antuna Šporera, koji je na njoj prijavio ratnu štetu iako prethodno nije prijavio da je vikendica oštećena. U kući je tijekom ratnih operacija boravila Hrvatska vojska, a MORH je po Zagorčevu nalogu, a on je u to vrijeme bio pomoćnik ministra obrane, obnovio Šporerovu vikendicu za što je utrošeno oko milijun kuna iz proračuna. Obnova vikendice navodno je trebala “pomoći” Šporeru da bude prevaga u tadašnjim izborima za zagrebačku Skupštinu. Vrhovni je sud utvrdio da je za kazneno djelo za koje su optuženici oslobođeni optužbe nastupila zastara prije nego što je spis došao na Vrhovni sud
• (18. rujna 2019.).