Više od polovice otpada u Hrvatskoj je građevinski
Potres koji je pogodio Banovinu i Zagreb ostavio je iza sebe velike količine građevnog otpada čije zbrinjavanje trenutačno predstavlja problem, no uspostavom kvalitetnog sustava obrade on može postati vrijedan novi proizvod, rečeno je na konferenciji u Sisku koju je organizirao HGK. Više od 50% ukupnog otpada u Hrvatskoj čini upravo građevni otpad, a s obzirom na to da će zbog golemog posla sanacije šteta od potresa u Hrvatskoj njegova količina dodatno rasti, istaknuto je kako je riječ o prilici koju domaće gospodarstvo ne smije propustiti.
– Gotovo 70 posto građevnog otpada moguće je reciklirati i koristiti ponovno u proizvodnim procesima, a tu će veliku ulogu imati Burza otpada. No, kako bi stvari zaživjele, moramo unaprijediti sustav za obradu građevnog otpada, a to traži angažman svih. U tom procesu upravo je tvrtkama jako važno da procedura obrade bude što jednostavnija – rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj dodavši da je HGK svoj Katalog hrvatskih proizvoda prilagodila potrebama obnove kako bi domaća građevna industrija postala pokretač i za ostatak gospodarstva. U Hrvatskoj je procijenjena količina građevnog otpada u 2019. dosegla 1,365.066 tona. Od toga je 16 posto bilo betona, cigle, crijepa i keramike, a
• metala 13 posto.
Upozorenja proizvođača i prerađivača mlijeka kako će uvođenje povratne naknade na ambalažu dovesti do smanjenja potrošnje domaćeg svježeg mlijeka te trgovcima dati još jači vjetar u leđa za uvoz trajnog po niskim cijenama, nisu “upalila”.
“Povratna stavka”
Za dva tjedna, odnosno 1. srpnja, vraća se Vladin “harač” na PET ambalažu mlijeka te mliječnih proizvoda (od 2 dcl naviše) od 50 lipa, kojega će vrlo brzo, kroz višu cijenu proizvoda, platiti krajnji potrošači, a mliječna industrija, kojoj je to “prolazna” stavka, i 2 lipe po svakoj ambalažnoj jedinici koju stavi na tržište (po sistemu onečiščivač plaća) plus PDV. Iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) uvjereni su kako će uvođenje povratne naknade imati snažan destimulirajući utjecaj na primarnu proizvodnju. Svježe mlijeko u PET ambalaži dominantno je domaće, proizvedeno na hrvatskim farmama, te će upravo ono poskupjeti za 50 lipa po litri. Sve to rezultirat će smanjenjem potrošnje domaćeg mlijeka s kojim već sada, s obzirom na potrebe, nismo samodostatni ni 50%, dok u kategoriji trajnog
Namet će obuhvatit oko 110 milijuna komada PET ambalaže mlijeka i mliječnih proizvoda