Stoljećima smo gostima pokazivali pogrešno mjesto pogubljenja nesretne kraljice
Henrik VIII. bio je engleski kralj iz dinastije Tudor, na glasu kao jedan od najokrutnijih ne samo u engleskoj nego i u europskoj povijesti. No, bio je i vjerojatno najkarizmatičniji vladar u najvažnijem razdoblju engleske povijesti u kojoj se engleska crkva odvojila od rimske. Ženio se šest puta, a često su mu brakovi završavali i pogubljenjem bračnih družica. Jedna od tih žena bila je i Anne Boleyn, jedna od ključnih osoba engleske i europske povijesti, žena koja je ključno utjecala na Henrika VIII.
A u nedjelju 20. lipnja, u 18.10 sati, na kanalu Viasat History počinje trodijelna serija “Anne Boleyn: uhićenje, suđenje i smaknuće” koju predstavlja autorica – povjesničarka Tracy Borman.
O čemu se radi u ovoj novoj seriji o Anne Boleyn?
Ono što je drukčije u ovoj seriji je da gledatelj proživljava s njom njezine posljednje dane, iz sata u sat. Nastojali smo gotovo zaboraviti ono što se s Anne dogodilo i umjesto toga provesti s njom ono što je uslijedilo, kroz dane uhićenja, suđenja i pogubljenja. To nam je omogućilo da vidimo koliko je sve moglo drukčije ispasti, kako je različit mogao biti njezin kraj. Time smo dobili novi uvid u ono što se događalo u njezinu umu, nove spoznaje o njezinoj osobnosti, ali i hrabrosti koju je pokazala tijekom svojih posljednjih dana. I samo sam na kraju imala drukčiji dojam o njezinoj priči, iako sam je istraživala dugi niz godina.
Zašto nas Anne Boleyn i dalje zanima, a prošlo je toliko vremena, kada je ona bila samo supruga jednog kralja?
Mislim da je ono što je fascinantno i privlačno kod Anne Boleyn to što se ona čini vrlo modernom ženom za svoje vrijeme, jer u tudorskom razdoblju žene su bile građani drugog reda, inferiorne... Bio je to muški svijet. Žene nisu mogle posjedovati imovinu, imati vlastiti novac. Dakle, njihova ambicija bila je ograničena na dobar brak i rađanje djece, ali to Anne očito nije bilo dovoljno. Ona je željela više, odbila je biti ljubavnicom Henrika VIII., htjela je biti kraljicom. Bilo je to nešto iznimno, žena koja je imala vlastito mišljenje, ambiciju, željela moć. Zbog toga je bila kritizirana, omražena i omalovažavana; postala je neprijatelje mira, jer ljudi tog doba nisu znali što bi mislili o takvoj ženi. Nije se slagala s kraljem, otežavala mu je život, odbijala biti krotkom. Sviđa nam se činjenica što se Anne suprotstavila Henriku VIII.
Jedan čovjek kojem se očito nije mogla suprotstaviti bio je Thomas Cromwell. Odakle ti negativni Cromwellovi osjećaji prema Anne?
Počeli su kao veliki saveznici. Cromwell joj je stvarno pomogao da dođe na prijestolje, pomogao je organizirati da se Henrik VIII. razvede ili poništi svoj prvi brak kako bi mogao oženiti Anne.
Oboje su bili religijski reformatori, ali onda su počeli svađati. No, mislim da ih je to otuđilo to što je Thomas Cromwell uvidio da se Henrik VIII. odljubljuje od Anne Boleyn, da mu je dosadila, da mu nije rodila sina, a Thomas Cromwell nikada ne bi ostao uz nekog koga kralj ne odobrava pa je promijenio stranu i počeo tražiti ženu broj tri za kralja. I silom se riješio žene broj dva.
Je li ona imala utjecaj na kraljeve odluke ili politiku?
Mislim da je posebno imala utjecaj u religiji. Bila je protestantica, prilično radikalna u pitanjima religije i definitivno je pogurnula Henrika VIII. tim putem, ohrabrila ga prema reformaciji. Pokazala mu je knjige koje će utjeje cati na njegove poglede, nasamo su dugo debatirali o tim temama. Imala je i veliku političku moć, u doba Tudora nije bilo kraljice ili družice poput nje. Žene su tada bile tek majke budućih kraljeva, u ona je u tom pogledu podbacila, nije mogla kralju roditi sina. Ali rodila je kraljicu Elizabetu I. koja je, ironično, postala najvećom vladaricom dinastije Tudor.
Jeste li u istraživanju za seriju pronašli neke do sada nepoznate predmete ili dokumente vezane za Anne Boleyn?
Shvatili smo da je Zeleni toranj, gdje je označeno mjesto njezina pogubljenja, kriva lokacija. Pogubljena je nekoliko stotina metara dalje, u potpuno drugom dijelu tornja. Uspjeli smo povezati gravure i ilustracije pogubljenja, ali i iskaze očevidaca, što je pokazalo da smo cijelo vrijeme griješili kada se radi o mjestu egzekucije. Lijepo je bilo ispraviti tu grešku. Došli smo i do nekih stvarno intrigantnih otkrića u Državnom arhivu pa smo napravili puno istraživanja s izvornim dokumentima. Jedan je dokument bio posebno važan jer govori o ulozi Henrika VIII. Njega se često vidi kao tek promatrača, čovjeka koji dao nalog Thomasu Cromwellu da sve riješi. Ali taj dokument sugerirao drukčiju priču. No, za mene je najfascinantnije bilo otići u Checkers, ladanjsku rezidenciju britanskih premijera, gdje se čuva jedan prsten Elizabete I. To je prsten na otvaranje u kojem je portret njezine majke Anne Boleyn. I to snažno pokazuje koji je utjecaj Anne Boleyn imala na svoju kćer. Taj prsten nikada prije nije snimljen. Znala sam za njega, vidjela sam slike, a sada sam ga pogledala uživo i istražila. To je trenutak koji je teško zaboraviti, osjetite kako je vrijeme stalo. Mislim da serija nudi gledatelju osjećaj da je zajedno s Anne na stvarnim mjestima, s njezinim predmetima i dokumentima, koji
• doslovno kao da ožive.
Anne je imala političku moć, a posebno velik je bio njezin utjecaj na Henrika VIII. u religijskim pitanjima