Materijal je poskupio 180 posto, otpuštat ćemo radnike
Građevinari u gubicima:
Cijene građevinskog materijala drastično su povećane u zadnjih godinu dana zbog čega su građevinske tvrtke koje ugovaraju poslove na javnim natječajima dovedene u goleme probleme, pa čak i na rub propasti. Kako nam objašnjava Josip Belužić, imovina njegove tvrtke prepolovila se preko noći zbog naglog poskupljenja materijala. Njegova tvrtka ima četiri posla koja je dobila preko javne nabave, a jedinične cijene u tim ugovorima su neizmjenjive. Tako su se od ugovaranja do samih radova cijene materijala znatno promijenile, no prema Zakonu o javnoj nabavi ugovorene jedinične cijene ne mogu se u ovakvim situacijama mijenjati.
– To nam stvara veliki problem jer nitko nije mogao predvidjeti da će cijene materijala početi tako divljati još od početka ove godine. Neki materijali doslovno preko noći poskupjeli su za 120 do 180 posto – upozorava Belužić pa navodi primjer poskupljenja OSB ploča od 18 milimetara koje su, kad je slagao ponudu za posao krajem svibnja, koštale 51 kunu po četvornom metru bez PDV-a, a sad 118 kuna.
Aneksi ugovora i tablice
– Ako moramo postaviti 1800 četvornih metara OSB ploča, pomnožite to s razlikom u cijeni od 70 kuna i izračunat ćete koliko sam izgubio samo na jednoj stavci troškovnika, a imam 208 stavki. Materijal me sada košta više nego što sam dao jediničnu cijenu s ugradnjom – objašnjava Belužić. Navodi i primjer posla koji je ugovorio za 1,3 milijuna kuna od čega se na materijal odnosilo 680.000 kuna, no zbog rasta cijena, samo materijal sada će ga koštati 1,2 milijuna kuna.
– Nama pod hitno trebaju izmjene ugovora, Zakon o javnoj nabavi ne previđa ovakve situacije. Ministarstvo gospodarstva i HGK pod hitno trebaju dati smjernice javnim naručiteljima radova kako se ponašati u ovakvim situacijama. Moguća rješenja su aneksi ugovora, promjene jediničnih cijena, uvođenje posebnih tablica gdje će se pri okončanoj situaciji utvrditi razlika do kraja projekta u cijeni materijala i da nas se onda obešteti – predlaže Belužić. Građevinari se pitaju i kako se u ovakvim uvjetima se uopće može krenuti u obnovu od potresa kad ni sad mogu odraditi ugovorene poslove zbog manjka radne snage. Belužić napominje da je njegova tvrtka mala, a da su velike firme u još većim gubicima i problemima.
– Ako se ništa ne poduzme, na jesen ću otpustiti svoje radnike i sačuvati svoj kapital. Imat ćemo tako paradoks da će biti puno posla za građevinare, a da će radnici biti na Zavodu za zapošljavanje i nitko neće raditi – upozorava Belužić.
Iz resornog Ministarstva gospodarstva do zaključenja ovog izdanja nismo dobili odgovore što će poduzeti glede navedenog problema, no zato su se u HGK već odavno primili posla kako bi spasili domaće građevinare od enormnog rasta cijena materijala. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo Mirjana Čagalj tako kaže da je zajedno s kolegom Tomislavom Radošem, potpredsjednikom HGK za industriju, poslala na adrese javnih naručitelja, od ministarstava, preko jedinica lokalne samouprave do javnih tvrtki, dopise u kojima ih poziva na djelovanje.
Rješenje klizna skala
– Vjerujem u dobru i pozitivnu reakciju te razumijevanje situacije od svih sudionika, uključujući i Vladu koja treba reagirati prema Europskoj komisiji kako bi se za projekte financirane iz EU fondova iznašla sredstva za pokrivanje razlika u cijeni, odnosno kako ih ne bi penalizirali nakon što pojedini investitori priznaju tu razliku u cijeni materijala – poručuje Čagalj. Povećanje cijena pojedinih građevinskih proizvoda, kako je napisala u jednom od svojih dopisa Čagalj, rezultat je povećanja cijena sirovina te se očekuje daljnji rast tih cijena. Sve je to posljedica globalnih utjecaja na proizvodnju i na poremećaje u opskrbi sirovina za proizvodnju. Očekuje se, upozorava Čagalj, da će povećanje cijena građevinskog materijala utjecati na profitabilnost projekata koja će time biti ugrožena, zatim da će dovesti do rasta cijena nekretnina te do zastoja na gradilištima i do zaustavljanja radova. HGK-ov prijedlog za rješenje ovog problema primjena je klizne skale ili nekog sličnog instrumenta koji bi izvođačima omogućio naplatu razlike u cijeni materijala od trenutka izrade ponude do izgradnje.
A klizna skala je ugovorna klauzula kojom se izvođači radova, prodavatelji investicijske opreme i drugi slični obveznici štite od rizika porasta cijena sirovina, materijala, radne snage i sličnih čimbenika.
U Hrvatskim šumama kažu da se nisu povećavale cijene drvnih sortimenata zadnje dvije i pol godine, uključujući trupce i drvnu građu jele i smreke. Navode da su uz omogućavanje odgode plaćanja i stagnaciju cijena presudno utjecali na opstanak i konkurentnost drvne industrije u RH tijekom epidemije koronavirusa.
Belužić: Ministarstvo i HGK hitno trebaju dati smjernice javnim naručiteljima radova