Kreditni rejting države ovisit će i o brizi za okoliš
Klimatske promjene potaknule Europsku središnju banku da odustane od politike tržišne neutralnosti
Narodne banke dosad su se brinule o kretanju cijena, novčanoj masi i tečaju valute, no guvernerka Europske središnje banke Christine Lagarde najavila je da će ciljano odstupiti od politike tržišne neutralnosti // Određeno vrijeme mogla bi se tolerirati i inflacija veća od dva posto, a novost je da će se u izračun inflacije uključiti i stambene nekretnine
Do sredine ovog stoljeća praktički se u Europskoj uniji više neće smjeti ispuštati ugljikov dioksid u atmosferu, a za deset godina tvrtke će morati prepoloviti emisiju CO2 u odnosu na razine iz 1990. godine, najnoviji je plan Europske komisije predstavljen ovaj tjedan. Tom će se cilju morati prilagoditi svi, najčešće se spominje automobilska industrija, a jedan od načina da se utječe na treće zemlje bit će carinjenje robe iz zemalja zagađivača.
Porez i carine zagađivačima
Za koju bi godinu ispunjavanje zadanih klimatskih ciljeva trebao biti jedan od elemenata po kojemu će se određivati i procjenjivati kreditni rejting država. Danas se on uglavnom mjeri prema razini javnog duga, zaduženosti i zdravlju ekonomije, no u skladu s općim trendom poticanja zdravog i zelenog okruženja, i ti će kriteriji pozelenjeti. Osim Europske komisije i vlada svake od država članica EU, novi cilj prigrlila je i Europska središnja banka, a posebno ga često spominje guvernerka Christine Lagarde. – Radimo na tome kako se učinkovito boriti protiv klimatskih promjena. Radimo na identificiranju potencijalnih rizika za gospodarstvo i financijski sustav – kazala je Lagarde. Nakon osamnaest godina, Europska središnja banka kreće u promjenu svoje strategije koja će donijeti lagane preinake u dosadašnjim ciljevima kad je riječ o inflaciji i praćenju cijena, te prvi put u povijesti uvođenje ekološkog kriterija kao važnog elementa na osnovi kojega će se u budućnosti usmjeravati sredstva. Narodne banke tradicionalno se brinu o kretanju cijena, novčanoj masi i tečaju valute, no Lagarde je otvoreno najavila da će ciljano odstupiti od politike tržišne neutralnosti te će u budućnosti favorizirati sektore i države koji su posvećeniji zaštiti prirode. Točan plan bit će predstavljen do kraja ove godine, nakon što se raspravi sa zainteresiranim stranama, no jedan od načina na koji se može pogodovati zdravijim sredinama i tvrtkama mogao bi biti bolji kreditni rejting, jači otkup korporativnih ili državnih obveznica, niže kamatne stope, prihvaćanje ‘zdravih proizvoda’ kao kolaterala za zaduživanje i slično. Ekstremne vremenske prilike nametnule su da zaštita prirode, voda, rijeka, mora i atmosfere postaje strateški politički, ekonomski i društveni cilj.
– Prema ekonomskoj teoriji, do pretjerane emisije stakleničkih plinova dolazi zato što zagađivači ne plaćaju za štetu koju stvaraju tom emisijom, odnosno zbog tzv. tržišnog neuspjeha. Ekonomisti stoga kao najbolje rješenje zagovaraju uvođenje poreza na ugljik, a kao njegovu alternativu programe ograničavanja i trgovine emisijama stakleničkih plinova – tvrdi i zamjenica hrvatskog guvernera Sandra Švaljek, koja zajedno s Hrvojem Langom objašnjava da središnje banke postupno uspostavljaju mehanizme za identificiranje izloženosti poslovnih banaka klimatskih rizicima te potiču poslovne banke da uspostave kvalitetne sustave praćenja klimatskih rizika.
Neko vrijeme može i više
U središtu izmijenjene strategije jest i revizija ciljane inflacije. Središnja banka dosad je ciljala na inflaciju “nižu, ali blizu dva posto” i tome je prilagođavala svoje poteze. Nova ciljana vrijednost bit će točno dva posto, čime se otvara prostor da se neko vrijeme tolerira inflacija iznad 2 posto, što se u pojedinim članicama eurozone trenutačno i događa. Odluka o reviziji ciljane inflacije donesena je jednoglasno na sjednici Upravnog vijeća te je jasno da Europska središnja banka više neće biti prisiljena odmah reagirati ako inflacija privremeno (spominje se u komentarima šest mjeseci) odstupi od ciljanog postotka. Američki FED također je naznačio da će privremeno dopustiti prekoračenje cilja, a kako se tu uklapa lipanjski skok cijena na godišnjoj razini od 5,4 posto, najveći u posljednjih 13 godina, tek trebaju objasniti tamošnje monetarne vlasti. Kad je Europa u pitanju, novost je što će se u izračun stope inflacije ubuduće uključivati i cijene stambenih nekretnina, slično kao i u Americi. ECB ipak navodi da praćenje cijena stambenih nekretnina vidi kao dulji proces jer se mora uskladiti s nacionalnim statističkim uredima. Uz brigu o klimi, ECB se priprema i za izdavanje digitalnog eura. •