OBIČNE HRVATE KLIMATSKE PROMJENE BRINU MANJE OD EKONOMIJE
Europska komisija jučer je opet istaknula globalno lidersku ulogu u ozelenjavanju svoje ekonomije: želi postići klimatsku neutralnost u iduća tri desetljeća, a zabranit će se već nakon 2035. prodaja novih vozila koje pogoni motor s unutarnjim sagorijevanjem. To sve, naravno, usvoji li se prijedlog EK. U mnogim zapadnim zemljama klimatske promjene i borba protiv njihova ubrzavanja ističu se kao egzistencijalno pitanje čovječanstva. Klima je probudila neke od najvećih prosvjeda u posljednje vrijeme u Europi, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, te je proslavila globalne aktiviste poput Grete Thunberg. No pitanje klimatskih promjena jednostavno nije na vrhu prioriteta građana Hrvatske, pa ni brojnih drugih istočnoeuropskih zemalja. Obitelji o njima, osim možda u središtu Zagreba, ne razgovaraju za ručkom, zbog klime ne prosvjeduje nitko osim učenika koji žele markirati s nastave. Nova, zelena vlast u Zagrebu mnogo više govori o korupciji nego o benzincima i veganskoj prehrani. Prema
Za razliku od zapadne Europe, zbog klime u Hrvatskoj nema velikih prosvjeda, o njoj se ne razgovara na druženjima
posljednjem istraživanju Eurobarometra, objavljenom početkom mjeseca, 9% Hrvata misli da su klimatske promjene najveći problem današnjice, upola manje od prosjeka u EU. Svaki pak peti Hrvat, očekivano, ekonomsku situaciju vidi kao najveći problem. I dok će rijetki klimatski aktivisti uspjeh Možemo! ili nekadašnju popularnost Mirele Holy prikazivati kao kontraargumente, teško se oduprijeti dojmu da je Hrvatska čvrsto unutar bloka istočnih zemalja u EU kojima je kupovanje benzinaca (ili dizelaša) važnije pitanje od budućih ekonomskih koristi zaštite klime. I Poljska, primjerice, 70% svoje struje dobiva od ugljena. Ove politike mogle bi stvoriti tako novu podjelu na istok i zapad Europe.
S druge strane oni koji se zalažu za zaštitu klime i dalje će govoriti da nas planet neće čekati dok se mi odlučimo djelovati. A te će klimatske promjene imati, tvrde oni, najvećeg utjecaja na zemlje koje o klimi i ovise, poput Hrvatske. Slijedi, dakle, utišani sraz s jedne strane aktivista protiv klimatskih promjena i, s druge, boraca za ekonomsku zaštitu malih ljudi koji ne bi trebali plaćati trošak promjena. U tom će srazu obje strane govoriti: “Mi smo realisti, a ovi drugi
• žive u oblacima.”