Zelena revolucija u Europskoj uniji
Od 2035. samo električni automobili, do 2050. bez emisije stakleničkih plinova
Svi novi automobili u Europskoj uniji od 2035. morat će de facto biti električni, prema prijedlogu koji je jučer objavila Europska komisija u opsežnom paketu izmjena niza europskih propisa, sve s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova za 55 posto (u odnosu na 1990.) do 2030. i za 100 posto, tj. do postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Prosječna emisija štetnih plinova iz novih automobila morat će do 2030. biti smanjena za 55 posto u odnosu na 2021., a do 2035. za 100 posto, što je de facto zabrana registracije automobila s motorom s unutarnjim sagorijevanjem goriva od te godine.
Klimatska neutralnost
– Želimo sačuvati naš planet, ali istovremeno i naš prosperitet. Svi trebaju tome doprinijeti, uključujući i autoindustriju – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von Der Leyen predstavljajući s timom svojih europskih povjerenika regulatorni paket nazvan “Fit for 55” (spremni za 55). Riječ je o najambicioznijem prijedlogu promjene postojećeg zakonodavstva igdje u svijetu, koji se provodi s ciljem spašavanja planeta od klimatskih promjena. EU je već definirao klimatsku neutralnost do 2050. kao strateški cilj, ali ovo je sada prvi put da se detaljno predlažu mjere kojima će se doći do tog cilja. O tim detaljima ovisi kako će izgledati gospodarstvo i industrija u EU u budućnosti te kako će, nakon planirane totalne ekologizacije ili zelene revolucije Europe, izgledati svakodnevni život Europljana. Električna vozila postajat će iz godine u godinu sve povoljnija opcija u odnosu na vozila koja troše benzin ili dizel jer će EU raznim drugim mjerama, među ostalim i oporezivanjem, čija se reforma također predlaže u jučerašnjem paketu, potaknuti “dramatično smanjenje troška vlasništva električnog automobila u usporedbi s konvencionalnim”, poručuju iz Komisije. Predviđa se i izgradnja pouzdane mreže stanica za punjenje električnih vozila diljem Europske unije – čak 16,3 milijuna javnih punionica do 2050. godine. Trenutačno u EU ima oko 226 tisuća takvih stanica, ali 70 posto te infrastrukture nalazi se u tri-četiri zemlje sjeverozapadne Europe tako da vlasnik električnog automobila ne zna može li putovati na dalji put u neke nove države članice i pritom biti siguran da neće imati problema s napajanjem po putu.
Ideja je da električni automobili i kamioni mogu bezbrižno kretati na put bilo gdje u Europskoj uniji, jednako bezbrižno kao što danas kreću s konvencionalnim vozilima, znajući da je benzinska crpka uvijek negdje u blizini. Komisijin prijedlog kaže da na glavnim autocestama svakih 60 kilometara treba biti stanica za električno, a svakih 150 kilometara stanica za punjenje automobila na vodik.
Financirat će zagađivači
Na pitanje koliko je uopće “čista” električna energija s obzirom na to da se i u procesu njezine proizvodnje događaju znatne emisije ugljikova dioksida, stručnjaci Komisije navode da sve analize pokazuju da “čak i s najštetnijim električnim miksom koji sada postoji u Europi, električni automobil emitira manje štetnih plinova od onog koji troši fosilna goriva”. A osim toga, ovaj paket promjena u europskom zakonodavstvu predviđa da i proizvodnja električne energije bude sve čišća te da 2050. i taj sektor dosegne klimatsku neutralnost. Odnosno da se struja proizvodi iz obnovljivih izvora.
Komisijin paket predviđa i ukidanje nacionalnih propisa o izuzeću nekih vrsta fosilnih goriva od oporezivanja: primjerice, plavog dizela koji se u Hrvatskoj koristi u poljoprivredi, ribarstvu i akvakulturi. Tek treba vidjeti kako će se Hrvati prilagoditi toj ideji, ali Komisijin prijedlog ostavlja mogućnost da države članice ostave porezne povlastice, kao svojevrsnu mjeru socijalne politike, za najranjivija i “energetski siromašna” kućanstva. Energetsko siromaštvo je situacija u kojoj kućanstvo ne može plaćati račune za energiju koju troši. Velike promjene predlažu se i u sustavu trgovanja emisijama stakleničkih plinova, koji već sada postoji, ali ga se predlaže osnažiti i proširiti na brodarstvo, cestovni promet i građevinarstvo. Svi ovi propisi zahtijevat će ozbiljnu količinu inovacije u industriji, a kao pomoć u razvoju tih inovacija uspostavljaju se i fondovi teški desetke i desetke milijardi eura. Novac će se namaknuti oporezivanjem zagađivača. Unutar EU, kroz proširenje sustava trgovanja emisijama (ETS). Ali i proizvođača izvan EU koji svoje proizvode izvoze na jedinstveno europsko tržište. Za njih će postojati ekološka naknada koju će plaćati na granici ovisno o količini ugljika nastalog u procesu proizvodnje i prerade željeza, aluminija, gnojiva i cementa. Komisijin prijedlog tek treba biti usvojen u Vijeću EU i Europskom parlamentu, a očekuju se teški pregovori jer nisu sve države članice jednako spremne za najambiciozniju zelenu tranziciju koju je svijet vidio.