ZBOG KORONE U HRVATSKOJ TURISTI VEĆE KUPOVNE MOĆI
Korona mijenja strukturu gostiju, sve više ih može platiti najbolje i najskuplje od onog što hrvatsko more nudi
Gosti iz Njemačke, tradicionalno odani i brojni, iznijeli su i ovogodišnju sezonu u Hrvatskoj. Od početka godine bilo ih je zamalo 1,6 milijuna, ostvarili su više od 11 milijuna noćenja, za trećinu ih je više nego lani, a premašili su i 80 posto rezultata iz najbolje turističke godine ikad u Hrvatskoj. U Istri su, recimo, brojem noćenja nadmašili čak i tu rekordnu 2019., a i dalje ih se duž obale odmara oko 266.000. I tu nije kraj. U Bavarskoj i Baden-Württembergu, dvjema saveznim državama odakle nam i dolazi ponajviše njemačkih turista, sezona putovanja se tek zahukatala. Školski su praznici, koji pokreću najmasovniji val putovanja, u tim dijelovima Njemačke počeli tek u kolovozu i iduća dva-tri tjedna jadranski domaćini i dalje mogu računati s velikim brojem naših i vjernih i omiljenih gostiju.
Malo reklamacija
Na Jadranu je i dalje oko milijun turista, a brojka se nakon vikenda Velike Gospe smanjila tek za nekoliko desetaka tisuća. Stranaca je 840.000, a najbrojnijih Nijemaca najviše je u Istri, gdje su ih jučer ugošćavali 122.000. – Ukupan broj gostiju nam je nakon proteklog vikenda pao za oko 20.000 i trenutačno ih je u Istri oko 275.000. U 2019. ih je bilo tridesetak tisuća više, ali zato su Nijemci čak 30 posto brojniji nego te godine. Tako je cijeli kolovoz, blagi plus prema 2019. imamo i iz Poljske, te Češke, a slične rezultate bilježimo praktički od početke godine. Rezervacije stižu i dalje, iz današnje perspektive izgleda da ćemo imati odličan kolovoz i jako dobar rujan. Naravno, pod uvjetom da ostanemo odgovorni i da se situacija s koronom ne pogorša kod nas, ali ni u Njemačkoj. To su gosti koje je teško nadomjestiti bilo kojim drugim tržištem – kaže direktor Turističke zajednice Istre Denis Ivošević. Zasad straha za Nijemce nema. U ID Riva Toursu, njemačkom turoperatoru specijaliziranom za putovanja u Hrvatsku, kažu da interes za Hrvatskom ne jenjava. Mjesta na brodovima za krstarenje hrvatskim Jadranom traže se ne samo sad za kolovoz nego i za cijeli rujan, a posljednje goste mogli bi ispratiti tek sredinom listopada.
– Ovo je stvarno iznenađenje, nitko se nije usuđivao ni nadati da će sezona biti ovako uspješna, posve nalik 2019. Uz dobru pripremu s hrvatske strane, posložilo nam se i sve drugo, uključujući stanje kod konkurenata, ali i na emitivnim tržištima. Sada je jedino važno da domaćini ostanu maksimalno odgovorni. Jasno je da oni ne mogu odgovarati za ponašanje gostiju, ali moraju biti primjer svojim ponašanjem i neodgovorne goste moraju upozoravati. Samo takvim stavom opravdavamo ono što smo obećavali početkom sezone, odnosno da smo odgovorna i sigurna zemlja – kaže vlasnik ID Riva Toursa Selimir Ognjenović i dodaje da je reklamacija i nezadovoljnih gostiju manje nego se moglo očekivati u gužvama kakve su posljednjih tjedana zapljusnule našu obalu. Protekli vikend je, recimo, ostvareno čak 86 posto noćenja u odnosu na 2019., a gostiju je sada dvjestotinjak tisuća više nego lanjske sezone, koja je nakon Velike Gospe zbog širenja zaraze ubrzano išla svome kraju.
Ostaju dulje nego prije
Inače, gosti na Jadranu ostaju dulje nego prijašnjih godina i turizam se, što je svakako dobra vijest, brže oporavlja mjereno noćenjima nego brojem gostiju. No, to nije jedini pozitivan trend koji je iznjedrila korona. – Možda je još važnija promjena u strukturi gostiju. Naime, dolaze turisti koji imaju neusporedivo jaču kupovnu moć od onih koje smo ugošćivali prije pandemije. Recimo, kuća za odmor za tri osobe u centralnom dijelu Istre bez problema se sada puni po cijeni od 2500 eura za sedam dana, a prije pandemije je to bilo sigurno 300 eura jeftinije. To nam je, uz Nijemce i rast popunjenosti hotela, najveći dobitak ove sezone – smatra D. Ivošević. Uz najbrojnije Nijemce, nisu iznevjerili ni domaći gosti, kojih je na moru još uvijek oko 160.000. Potom slijede Slovenci, Poljaci, Talijani Austrijanci i Česi. Na ljestvici top-destinacija, pak, i dalje dominiraju Rovinj, Vir, Poreč, Umag, Medulin i Mali Lošinj te Crikvenica.