Suci za Mrčelu, politika još bez dogovora oko podrške Dobroniću
BITKA ZA ŠEFA VRHOVNOG SUDA
Na sjednici Vrhovnog suda kandidaturu Marina Mrčele, vršitelja dužnosti predsjednika toga suda, podržalo je 29 sudaca, a Radovana Dobronića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu, podržala su samo četiri suca // Vladajuća koalicija zauzet će stav kada dobiju obrazloženje Vrhovnog suda // Od Plenkovićevih koalicijskih partnera, na sastanku u četvrtak izjasnio se samo Radimir Čačić, koji je protiv izbora Mrčele
Na Općoj sjednici Vrhovnog suda kandidaturu dr. sc. Marina Mrčele, suca i aktualnog vršitelja dužnosti predsjednika VS-a, podržalo je 29 od 31 prisutnog suca, mr. sc. Radovana Dobronića, suca Trgovačkog suda u Zagrebu, podržala su četiri suca, dok ostalih troje kandidata, sutkinja Visokog kaznenog suda dr. sc. Lana Petö Kujundžić, odvjetnik dr. sc. Šime Savić i Barbara Gundić iz Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave nisu dobili nijedan glas. Dvojica sudaca nisu podržala niti jednog od petero kandidata. To znači da je četvero sudaca VS-a podržalo i Mrčelu i Dobronića. Vrhovni sud priopćio je nakon jučerašnje sjednice na kojoj su razmatrali životopise i programe rada kandidata da će obrazloženje mišljenja Opće sjednice biti objavljeno u ponedjeljak.
Usuglašavanje stavova
Objava obrazloženog mišljenja odgođena je, kako nam je potvrdio predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda Damir Kontrec, zbog toga što je prije objave potrebno usuglasiti stajališta svih sudaca koji su sudjelovali u raspravi oko sadržaja obrazloženja.
Nakon objave obrazloženog mišljenja Opće sjednice VS-a, održat će se i sjednica saborskog Odbora za pravosuđe na kojoj će petero kandidata predstaviti svoje programe te će eventualno biti intervjuirani, kako bi i saborski Odbor donio većinsko mišljenje o kandidatima. Već jučer nakon sjednice predsjednik HDZ-a Andrej Plenković pozvao je koalicijske partnere na sastanak kako bi s njima dogovorio strategiju vezanu za izbor predsjednika VSa. Kako su nam nakon sastanka prenijeli neki partneri, konačna odluka nije donesena, a na premijerov prijedlog zaključeno je da će se prvo vidjeti što će kao obrazloženje svog mišljenja u ponedjeljak objaviti Vrhovni sud, a potom rasprava na saborskom Odboru za pravosuđe, a zatim i onu u javnosti. Naši sugovornici prenose kako je Plenković bio dosta suzdržan u raspravi te da je uglavnom slušao što o kandidatima imaju za reći partneri. Međutim, iz nekoliko njegovih rečenica dio partnera iščitava kako Plenković nije sklon podržati Milanovićev prijedlog. Naime, naši sugovornici prepričavaju da su SDSS-ov Milorad Pupovac i HSLS-ov Dario Hrebak izjavili da su im za tu funkciju prihvatljivi i Dobronić i Mrčela, no Radimir Čačić je kazao kako on za Mrčelu “ni mrtav ne bi digao ruku”. Plenković mu je, kažu, na to spočitnuo da je odustao od načela kako treba odlučivati struka. Partnerima je pritom kazao i kako iza Dobrovićeve kandidature “osjeća neku drugu političku agendu”, kao i da bi se u raspravi u javnosti mogle otkriti i neke nove informacije o kandidatima, iz čega su zaključili da Dobronić ne uživa premijerovu naklonost.
Po predviđenoj ustavnoj i zakonskoj proceduri, kad predsjednik države Zoran Milanović dobije stručno i političko mišljenje o petero kandidata, uvažavajući i eventualne političke i javne signale, trebao bi odlučiti koga će predložiti Hrvatskom saboru kao svog kandidata za predsjednika VS-a. Predsjednik Milanović, međutim, tu je odluku donio i prije nego što je okončan postupak prijava na javni poziv i Saboru predložio imenovanje Dobronića.
Naravno, parlamentarna većina može ne pridavati veći značaj tomu da se protiv Dobronića vodi stegovni postupak zbog neispunjenja sudačke norme 2019. godine, kao ni činjenici da suci Vrhovnog suda gotovo jednoglasno podržavaju kandidaturu aktualnog vršitelja dužnosti predsjednika VS-a, dok Milanovićevu favoritu daju samo četiri glasa. U svakom slučaju važnije je da budući predsjednik VS-a ima konsenzualnu podršku politike nego struke. I najbolji predsjednik VS-a malo toga može promijeniti ako nema podršku vladajuće politike jer se u protivnom svodi samo na eventualno još jedan manje ili više snažan ”glas javnosti”.
Važno je i što misli Odbor
Kao što je važno znati argumente VS-a “za” i “protiv” kandidata, isto vrijedi i za saborski Odbor za pravosuđe pa je moguće da na Odboru više kandidata dobije podršku. Dobije li Mrčela i na Odboru veću podršku, a osobito ako Dobronić ne dobije većinsku, prijedlog predsjednika Milanovića ponovno bi se našao u problemima jer bi se postavilo pitanje zašto predlaže kandidata koji ima slabiju stručnu i političku podršku. Međutim, i to je opcija ako se politika suglasi da je s obzirom na percepciju VS-a važnije da na čelo sudbene vlasti dođe netko “izvana” pa i baš zato što ne uživa podršku tog suda, a tko je pozitivno percipiran u javnosti zbog značajne presude za stotine tisuća građana. U tom bi slučaju politika preuzela odgovornost za eventualne negativne posljedice te odluke imajući u vidu da ni stručna javnost ne zna puno o sucu Dobroniću.
•
Politika može preuzeti odgovornost i odlučiti da je važno imenovati Dobronića baš zato što ne uživa podršku Vrhovnog suda