Rizične skupine i stariji imaju pravo na cijepljenog popisivača
10 DVOJBI O POPISU STANOVNIŠTVA
Nakon ovogodišnjeg popisa stanovništva, kućanstva i stanova saznat ćemo ima li Hrvatska manje od četiri milijuna stanovnika jer demografi procjenjuju da ih sada imamo svega 3,8 milijuna. Također, saznat ćemo kakav je sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, državljanstvu, vjeri, materinskom jeziku, koji su glavni izvori prihoda građana, u kakvim stanovima i kućama žive... Građane će se pitati i o mjestu rođenja te imaju li hrvatsko ili uz njega i drugo državljanstvo. Odgovarat će i jesu li im glavni izvori sredstava za život u proteklih godinu dana prihodi od rada ili imovine, mirovina, socijalne naknade, ostali prihodi ili su bez prihoda... Popisni upitnik sastoji se od tri djela – osobe, kućanstva i stanovi. Kao i dosad, bit će popisani samci, (izvan)bračni parovi, razvedeni, udovci, ali prvi put i životna partnerstva i neformalna životna partnerstva. Popisat će se i izbjeglice i tražitelji azila u Hrvatskoj.
1. Kako će se građani popisati putem sustava e-Građanin?
Prva faza popisa stanovništva, kućanstva i stanova u Hrvatskoj počinje 13. rujna i trajat će do 26. rujna kada će se građani moći sami popisivati putem sustava e-Građanin. Jedan član može popisati sve članove kućanstva putem tog sustava i takvo samopopisivanje primjenjuje se prvi put u Hrvatskoj. Nakon završenog samopopisivanja građani će dobiti kontrolnu šifru (kôd), koju će slikati ili isprintati i dati popisivaču. Ne moraju popisivača nakon samopopisivanja primiti u kuću, dovoljno je da mu daju kontrolnu šifru. Inače, nešto manje od 1,450 milijuna Hrvata koristi sustav e-Građanin.
2. Popisivači izlaze na teren 27. rujna
U drugoj fazi popisa koja traje od 27. rujna do 17. listopada gotovo 8000 popisivača izlazi na teren kako bi s pomoću elektroničkih uređaja popisali one koji to nisu sami učinili te obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice. Osoba koja se samostalno popiše u prvoj fazi na završetku uspješno završenog popisivanja dobit će kontrolnu šifru koju će slikati ili isprintati i dati popisivaču.
3. Hoće li u popis ući oni koji ne žive u Hrvatskoj?
Referentna točka popisa je 31. kolovoza 2021. te će, prema konceptu uobičajenog mjesta stanovanja, u popis stanovnika
Hrvatske ući svi građani koji su uoči referentnog trenutka popisa živjeli u svom mjestu stanovanja godinu dana ili su došli u mjesto stanovanja s namjerom da ondje ostanu barem godinu dana. Kako identifikacijske podatke i broj osoba u kućanstvu daje punoljetni član kućanstva za njegove odsutne članove, dvojbeno je što u popis stanovnika mogu ući i oni koji u zemlji ne žive ili koji su se odselili, a nisu odjavljeni. Popis se temelji na izjavi građanina i popisivač nema pravo sumnjati u njegove podatke niti tražiti osobne dokumente.
4. Do 5000 kn kazne za netočne podatke...
Kaznom od 2000 do 5000 kuna kaznit će se građani koji odbiju dati podatke o popisnim jedinicama, te oni koji daju netočne i nepotpune podatke tijekom popisa stanovništva, kućanstava i stanova. Kontrolori (njih 1100) nadziru rad popisivača te kontroliraju točnost i obuhvat prikupljenih podataka... Međutim, dvojbeno je kako će uspjeti kontrolirati točnost svih podataka tijekom obrade ako kontrolori i DZS nemaju bazu podataka za sve članove kućanstva iako im za to na raspolaganju stoje određeni administrativni izvori.
5. Do 7000 kn kazne ako popisivač unese netočne podatke
Novčanom kaznom od 3000 do 7000 kuna kaznit će se za prekršaj popisivač ili druga osoba ovlaštena za Popis ako u popisni upitnik unese podatke različite od iskaza osobe koja daje podatke tijekom terenske faze popisa stanovništva.
6. Hoće li mladi necijepljeni popisivači ugroziti starije?
Od gotovo 8000 popisivača gotovo polovicu čine mladi do 25 godina, dok ih je samo 15-ak posto starije od 50 godina, što znači da ih je velika većina necijepljena. Naime, preporuka nacionalnog Stožera bila je da popisivači imaju COVID-potvrde, ali u DZS-u nemaju podatak koliko je popisivača cijepljeno niti smiju prikupljati takve podatke jer je podatak o cijepljenju osobni podatak, tim više što cijepljenje nije obvezno. Iako će se popisivači pridržavati svih mjera Stožera prilikom ulaska u domove; od dezinfekcije ruku, nošenja maski do držanja razmaka, dvojbeno je hoće li necijepljeni popisivači od kojih bi svaki trebao obići 250 kućanstva i u svakome provesti oko pola sata ugroziti starije necijepljene i imunokompromitirane na koje cjepivo nije djelovalo.
7. Popis se može obaviti i u dvorištu
Epidemiolog prof. dr. sc. Branko Kolarić već je za Večernji list preporučio da bi, ako u kućanstvu ima rizičnih osoba, bilo bolje da budu u drugoj prostoriji dok drugi član kućanstva daje podatke za njih, a u ruralnim područjima popis se može obavljati i na otvorenom, u dvorištu, kako bi se smanjio rizik od zaraze, osobito ako članovi kućanstva nisu cijepljeni. Netko može putem sustava e-Građanin popisati svoje starije roditelje, baku i djeda koji žive u drugom kućanstvu i koji nisu informatički pismeni ili nemaju pristup internetu, ali samo ako se prijave s pomoću vjerodajnice roditelja, baka i djedova.
8. Rizični imaju pravo da ih popišu cijepljeni i ne mogu biti kažnjeni
Iako je zapriječena novčana kazna do 5000 kuna za one građane koji odbiju dati podatke o popisnim jedinicama, osoba koju se popisuje nije dužna pustiti popisivača u stan, posebno ako strahuje da je necijepljeni popisivač može zaraziti. Popisivač ne treba inzistirati na ulasku u stan te se kućanstvo u tom slučaju može popisati na hodniku ili ispred kuće. Ako se stariji, imunokompromitirani ili građanin koji nije smio biti cijepljen boji biti u hodniku stambene zgrade u kontaktu s popisivačem, država ga ne može kazniti jer se ima pravo zaštititi od potencijalne zaraze preko necijepljenog popisivača koji je prije njega obišao stotinu kućanstva i stanova. Ustavnopravni stručnjak Mato Palić ističe da tijekom popisa u domovima takvih građana mogu sudjelovati popisivači koji su se cijepili jer je od popisa važnije očuvati zdravlje građana i u takvim slučajevima se moraju poduzeti dodatne strože mjere.
9. Zašto nema pitanja o broju nekretnina?
Nakon popisa stanovništva, kućanstava i stanova saznat ćemo koliko kućanstava posjeduje barem 1 grlo krupne stoke (govedo, ovca, koza, svinja, konj) ili 10 komada peradi, odnosno 10 košnica pčela, ali u popisnom upitniku nema pitanja o broju nekretnina u vlasništvu osobe ili kućanstva. Naime, pitanja o broju nekretnina koje neki građanin ili kućanstvo posjeduje nema, nego ih se tek pita za “način korištenja stambene jedinice”. Daju se podaci o stanu, broju soba, koriste li ga (su) vlasnici, najmoprimci... Pitanja o visini prihoda kućanstava od rada i/ili imovine nisu u upitniku jer se ti podaci prikupljaju u godišnjoj Anketi o dohotku stanovništva.
10. Što ako vas popisivač ne zatekne kod kuće?
Ne zatekne li popisivač nikoga kod kuće, ostavit će pisanu obavijest i dogovoriti termin popisivanja.
Ako se kućanstvo samostalno popisalo i većinu će vremena biti odsutno, šifru je moguće zapisati na papir i zalijepiti na vrata kako • bi je popisivač mogao preuzeti.