Učenici u Rijeci o građanskom odgoju: Postali smo tolerantniji prema drugačijima
Istraživanje studenata Filozofskog fakulteta
Kućni red, I ja imam pravo birati i biti biran, Moja lokalna zajednica, Društvene mreže, Jedemo zdravo, živimo zdravo, Šareni svijet reklama, Važno je saslušati i poštovati drugoga, Ne stavljaj ljude u kutije, škatule i ladice, Postoje li muški i ženski poslovi, Kad volontiraš, činiš dobro sebi i drugima, Biti nasilnik nije cool, Korupcija – ne, hvala, Odvajaj, odlaži, od smeća Zemlju spasi... Dio je to tema koje od školske godine 2016./2017. prolaze učenici petih i šestih razreda riječkih osnovnih škola na predmetu Građanski odgoj i obrazovanje, koji planira uvesti i Grad Zagreb. Provjerili smo kako to funkcionira u praksi. U riječkoj OŠ Ivana Zajca učenike građanskom odgoju podučavaju knjižničarka i pedagoginja koje su prošle edukaciju. Grad Rijeka sufinancira njihove honorare, a radi se prema posebno izrađenim priručnicima za učenike.
Izvannastavna aktivnost
– Odaziv djece je dobar, kao i reakcije. Prošle se godine zbog pandemije radilo s manje djece – kaže nam ravnateljica Josipa Gračanin. Građanski odgoj u riječkim se školama provodi kao izvannastavna aktivnost jednom do dva puta tjedno po jedan sat, maksimalno 70 sati godišnje u višim razredima. Odaziv je raznolik. Prve godine u nekim se školama prijavilo i 90 posto djece, a u drugima polovica. Priručnik “Učenik građanin” za pete i šeste razrede ima 30 poglavlja ili tema na 76 stranica. Djeci se nude brojne preporuke i savjeti. U poglavlju o tome postoje li muški i ženski poslovi piše da rodna ravnopravnost znači da je uloga muškaraca i žena u društvu jednaka, ravnopravna, te da ne bi trebalo biti “muških i ženskih” ili “maminih i tatinih” poslova. Za korupciju se navodi da je opasna za temeljne ljudske vrijednosti poput ljubavi, prijateljstva i obitelji. “Korupcija je, nažalost, prisutna u svim dijelovima društva, a mito je najčešći oblik korupcije.” Zaključuje se da je za zaustavljanje korupcije potrebna snažna volja i odlučnost. Radi kontinuiteta provođenja programa, tijekom školske godine 2017./2018. izrađen je i priručnik “Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni” za sedme i osme razrede. U poglavlju “Kako volim domovinu” navodi se da je domoljublje pozitivan stav koji pomaže napretku i ugledu domovine te mora nadvladati šovinizam, kao i to da domoljublje neki poistovjećuju s nacionalizmom, što je netočno. U poglavlju “(Ne) vjerovati je OK” piše da svaki čovjek ima pravo izabrati želi li biti religiozan. Potiče se djecu da porazgovaraju o svojim vjerskim uvjerenjima, posjete crkvu, džamiju ili sinagogu, istraže što je ateizam, a što agnosticizam. U poglavlju o obitelji poučava se da postoje i obitelji koje čine dvije mame ili dvojica tata i njihova djeca. Poglavlje “Ispod duge” govori o spolu, rodu, spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu i LGBTIQ zajednici.
“Ne osjećaju svi ljudi privlačnost prema osobi suprotnog spola. Postoje osobe koje osjećaju privlačnost prema osobama istoga spola ili prema osobama obaju spolova. Uza spolnu orijentaciju često povezujemo i rodni identitet. To je unutarnji osjećaj vlastitoga roda koji može ili ne mora biti istovjetan vlastitom spolu. Primjerice, to može biti osoba koja je rođena s muškim biološkim osobinama, a osjeća se kao osoba suprotnog spola. Neovisno o tome sviđaju li nam se osobe istoga ili suprotnoga spola i neovisno o tome kako osjećamo vlastiti rod, svi smo mi jednako vrijedni i važni članovi društva”, piše.
U Gradu Rijeci ističu da su to prvi takvi priručnici u Hrvatskoj, u čiju su izradu bili uključene i organizacije civilnog društva, djelatnici Sveučilišta u Rijeci, učitelji. Istraživanja među mladom populacijom u Hrvatskoj ukazala su, napominju, na nisku razinu političke pismenosti mladih, jačanje netolerancije i isključivosti te na nedostatak znanja i vještina potrebnih za svakodnevni život u građanski uređenom društvu.
Pozitivna reakcija učenika
Studenti Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci proveli su i evaluaciju eksperimentalne godine građanskog odgoja i obrazovanja u riječkim školama. Zaključili su da su učenici “iznimno pozitivno” reagirali i da su promijenili stavove vezane uz prava i dužnosti, suradnju, uvažavanje drugih i toleranciju prema drugačijima. U istraživanju za dvije školske godine predstavljenom u travnju, učenici koji su pohađali GOO dali su nastavi prosječnu ocjenu 4,53. Njih 70 posto reklo je da odabiru GOO jer žele iskusiti nešto drugačije, a 66 posto kako bi naučili biti bolji građani. Oko 74 posto učenika smatra da se nakon GOO-a može zauzeti za sebe bez da povrijedi drugu osobu, 79 posto može lakše reći “ne” ako u nečemu ne želi sudjelovati, a 75 posto sad može lakše izreći ono što misli. “Riječki model” preuzeli su i gradovi Pula, Pazin, Umag, Labin, Poreč, Rovinj, Sisak, Osijek i Opatija
• te tri županije. .
U istraživanju za dvije školske godine učenici su nastavi građanskog odgoja i obrazovanja dali prosječnu ocjenu 4,53