Borrell poziva na stvaranje snaga za brzu reakciju od pet tisuća vojnika
EUROPSKI MINISTRI OBRANE I VANJSKIH POSLOVA O EUROPSKOJ VOJSCI
Nakon što je dan prije premijer Andrej Plenković na Bledskom strateškom forumu najavio da je još u mandatu aktualne vlade moguće konačno rješenje hrvatsko-slovenskog graničnog spora, hrvatski i slovenski šefovi diplomacija Gordan Grlić Radman i Anže Logar zaključili su drugog dana foruma da Hrvatska, Slovenija i Italija nikad u povijesti nisu bolje surađivale u zaštiti Jadranskog mora, što je još jedna potvrda da se dobri politički odnosi Zagreba i Ljubljane šire i na druga područja.
Afganistan aktualizira ideju
Govoreći na panelu o “novom vjetru suradnje na Jadranu”, hrvatski je ministar naglasio da tri zemlje rade na povezivosti sjevernojadranskih luka, brinu se o plavom gospodarstvu i zaštiti okoliša. Logar je pak ocijenio kako je suradnja podignuta na novu, višu razinu, smatrajući da je isključivi gospodarski pojas (IGP) dobar način očuvanja Jadrana, ali da je trilaterala još važnija. Ako netko negdje zagadi more, ono će biti zagađeno u sve tri zemlje, kazao je Logar i dodao kako su na ovom primjeru sve tri države pokazale da mogu surađivati oko nečeg “zajedničkog i jako vrijednog”. Hrvatska je proglasila IGP početkom veljače, nakon što ju je na taj korak pozvala talijanska strana, koja je također najavila proglašenje svog gospodarskog pojasa. Slovenija pak nema pravo na proglašenje gospodarskog pojasa, što je potvrđeno i arbitražnom odlukom, koju Hrvatska ne priznaje, premda je Slovenija svojedobno proglasila svoj ekološki pojas na Jadranu. Hrvatski ministar, koji je na Bledu razgovarao i s bjeloruskom disidenticom Svjetlanom Tihanovskom, sudjelovao je nakon Bleda na dvodnevnom neformalnom zasjedanju europskih ministara obrane i vanjskih poslova u obližnjem Brdu kod Kranja, koje je, naravno, bilo posvećeno situaciji u Afganistanu i oko njega. Kaotičan bijeg zapadnih snaga iz Afganistana i neočekivano brza predaja afganistanskih provladinih snaga ponovno je potaknula raspravu o osnivanju europskih obrambenih snaga, odnosno europske vojske. Riječ je o ideji koja je stara koliko i ujedinjena Europa, ali ona, zahvaljujući opstrukciji iznutra i izvana, nikad nije zaživjela. Trenutačno je najveći zagovornik osnivanja europske vojske visoki europski predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, koji je po dolasku u Sloveniju kazao da situacija u Afganistanu pokazuje da nikad nije bilo veće potrebe za snažnijom europskom obranom i da Europa mora imati zajedničke obrambene snage, a da Afganistan može biti katalizator za njihovo stvaranje.
Jedini izlaz u dogovoru
Borrell poziva na stvaranje snaga za brzu reakciju od pet tisuća vojnika, koje bi zamijenile borbene skupine koje su uspostavljene još 2007., ali nikad nisu korištene. Upravo je u tome ključ problema s europskim snagama za brzu intervenciju, s obzirom na to da postojeće borbene skupine nije moguće pokrenuti zbog komplicirane procedure i činjenice da je za to potrebna suglasnost svih članica, što dosad nikad nije bilo moguće ostvariti, tako da je jedini izlaz u dogovoru o odlučivanju klasičnom većinom, za što dosad nije bilo političke volje. Bez toga, međutim, EU nikad neće biti ravnopravan
• akter na globalnoj pozornici.
Šefovi diplomacije Grlić Radman i Anže Logar: Hrvatska, Slovenija i Italija nisu nikad bolje surađivale u zaštiti Jadrana