Jednima je to igračka kojom snime video, drugima pomoć u poljoprivredi i industriji
Nogometna utakmica Moldavije i Austrije kasnila je u četvrtak pola sata jer je iznad stadiona u Kišinjevu uočen – dron. Netko je htio snimiti atraktivne fotografije i video iznad stadiona i pohvaliti se njime na društvenim mrežama. Na Sveučilištu u Zürichu autonomno upravljani dron, koji si je sam izračunao optimalnu putanju, prvi je put u utrci uspio pobijediti dronove upravljane ljudskom rukom. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima protiv vrućina bore se s dronovima koji “zasijavaju” oblake svojevrsnim elektrošokovima i na taj način izazivaju kišu.
Dron u istarskom masliniku
U Istri je jedan proizvođač maslina kupio dron koji nadlijeće maslinike i vlasniku šalje podatke na temelju kojih primjenjuje agrotehničke mjere poput navodnjavanja ili prskanja. To su samo neki od primjera upotrebe dronova, bespilotnih letjelica čiji broj iz godine u godinu raste. I u Hrvatskoj.
– Oko 80% dronova danas se koristi za osobne potrebe i zabavu, a 20% za industriju, poljoprivredu, potrebe HGSS-a i slično – procjenjuje Robert Ljubek iz tvrtke Limitless Design iz Zagreba, koji je o dronovima podučavao 14 polaznika prvog Drone Pilot Academyja koji organiziraju Fakultet organizacije i informatike, Varaždinska županija i Javna ustanova Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije.
Polaznici su raznih dobi, od početnika do onih koji imaju sate i sate leta, ali žele naučiti još više.
– Prvi dan polaznici se upoznaju s osnovama leta, aerodinamikom, povijesti leta i osnovama tehnologije bespilotnih letjelica. Drugi dan je posvećen pravnoj regulativi, posebno pravilima za EU koje su na snazi od ove godine i proceduri prema Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Treći i četvrti dan smo namijenili multimediji jer smatramo da se dronovi u najširoj populaciji najčešće koriste za sport i multimediju, snimanje za društvene mreže. Prije izlaska na teren radi se na simulatoru. Petog dana na redu su ispiti – pojašnjava nam doc. dr. sc. Boris Tomaš s FOI-ja, jedan od pokretača edukacije.
Od 1. siječnja ove godine na snazi je nova zakonska regulativa prema kojoj se svaka bespilotna letjelica, bez obzira na to koliko je teška, a ima kamere i pohranu foto ili videozapisa, mora prijaviti.
– Sve što na sebi ima foto ili videokameru smatra se bespilotnom letjelicom i zahtijeva odgovarajuće osposobljavanje. Do 1. siječnja sve što je težilo manje od 250 grama smatralo se dječjom igračkom. To je najveći novitet. Drugi je novitet to da svaka bespilotna letjelica koja na sebi ima kameru mora imati obavezno osiguranje – otkriva Ljubek. Kad netko kupi letjelicu s četiri motora i kamerom i želi s njom otići na teren, mora je registrirati u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo i položiti ispit. Od 14 polaznika obuke većina će dronove koristiti za osobne potrebe, a samo nekolicina za posao, na primjer nadzor gradilišta.
Josip Tuba (16) iz Molvi koristit će ga za osobne potrebe.
– Teorijski dio kompleksniji je nego što sam mislio. Praktični je već lakši. Koristio sam i prije dron, DJI Mavick Air prve generacije, i odletio nekih 20 sati. Nisam početnik, ali nisam ni neki specijalist – govori dok upravlja dronom u selu Črešnjevo, gdje je pokraj igrališta uređen poligon za dronove, a planira se sagraditi i učionica. Znaju da je to budućnost. A što ona nosi?
– Definitivno vidim rast u korištenju dronova u poljoprivrevozač, di. Kina je gotovo eliminirala zračne traktore i helikoptere za prskanje usjeva. U primjeni sredstava za zaštitu bilja su najveće mogućnosti, pogotovo pojavom agronomskih dronova koji imaju spremnike do 40 litara pa se ne mora fizički ulaziti u polja – vjeruje Ljubek koji polaznicima govori i o tome da je još Nikola Tesla radio na daljinskim upravljanim komandama. Izradio je i balon kojim se upravljalo uz pomoć jednostavnih elektromotorića. U Prvom svjetskom ratu koristili su se radio upravljani zrakoplovi kao mete za treninge pilota. Dugo su se koristili u vojne svrhe, a nakon komercijalizacije i civili ih mogu kupiti. I to jeftino.
Jedinstveno EU nebo
– Sad kad imamo pravnu regulativu za sve zemlje EU, imamo jedinstveno nebo i za dronove, a ne samo za zrakoplove. Ima pilota koji će reći da su pravila prestroga, ali ja mislim da je dobro da napokon imamo reguliran zračni prostor za dronove jer oni mogu biti opasni. Svaki se let mora prijaviti. Naravno da postoje ljudi koji će kršiti pravila – ističe doc. dr. Tomaš. Kao i nakon autoškole, s vremenom se postaje sve bolji u ovom slučaju pilot drona. U tjedan dana obuke ne možete postati vrhunski pilot. Polaznici su imali priliku na djelu vidjeti i dron Mavic Enterprise koji se koristi u profesionalnim operacijama. To je već jako skupa oprema od nekoliko desetaka tisuća kuna. – Za pet godina će biti posve prirodno vidjeti dron u zraku kako nosi pakete ili nadzire promet. To će postati realnost. I zato je dobro da imamo regulirani sustav jer se time otvara koridor za razne usluge. To će biti možda za nekih pet godina, a ovdje u Črešnjevu već su krenuli s pripremama. Moram pohvaliti lokalnu samoupravu što je umjesto organiziranja vatrogasne zabave uložila u poligon. Imaju jako lijepu zaokruženu priču za mlade talente – kaže doc. dr.
• Tomaš.
Za pet godina bit će posve prirodno vidjeti dron u zraku kako dostavlja pakete ili nadzire promet