U Hrvatskoj neplodno 80.000 parova, liječi ih se 10.000 godišnje
Sve više neplodnih parova, za deset godina bit će ih 30 posto
Prof. dr. Velimir Šimunić: Za deset godina neplodno će biti 30 posto parova u svijetu // Žene u Hrvatskoj prvo dijete rađaju nakon 29., a sve češće nakon 30. ili 35. godine // Danas je češća muška neplodnost: plodnost muškaraca 50 posto niža nego prije 50 godina // HZZO: U posljednjih pet godina porastao broj postupaka umjetne oplodnje // Brojni parovi odlaze u inozemne klinike zbog dobi, anonimnosti, žurnosti...
Oko 17% parova u Hrvatskoj neplodno je, a to znači da problem s prirodnom reprodukcijom ima oko 80.000 parova u zemlji. Liječi ih se oko 10.000 godišnje, a oko polovice njih ne registrira pravodobno taj problem, ukazuje ginekolog prof. Velimir Šimunić, subspecijalist humane reprodukcije i pionir IVF programa u Petrovoj, gdje je predvodio stručnjake koji su prije gotovo 40 godina kao osma zemlja u svijetu postigli začeće i rođenje prve IVF bebe u Hrvatskoj. O neplodnosti, metodama i učincima pomognute oplodnje riječi će biti krajem tjedna na 13. Kongresu o ginekološkoj endokrinologiji, humanoj reprodukciji i menopauzi u organizaciji Hrvatskog društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju i Hrvatskog društva kliničkih embriologa.
Češća muška neplodnost
– Neplodnost je globalno i u Hrvatskoj u neprestanom porastu. Predviđa se da će za deset godina u većem dijelu svijeta neplodno biti oko 30% parova – kaže prof. Šimunić.
Žene u Hrvatskoj rađaju prvo dijete prosječno s 29,4 godine, a sve češće nakon 30. ili 35. Žena se rađa s konačnim brojem jajnih stanica koje se ne mogu obnavljati. Već s 32 godine počinje opadati plodnost za 5% godišnje, a nakon 38. i 15-20% na godinu. U četvrtoj deceniji sve su češće i bolesti koje mogu oštetiti reproduktivne organe. – Par s više od 41 godine pet puta teže i sporije postiže trudnoću. Tada su i češći pobačaji – objašnjava prof. Šimunić.
Govoreći o uzrocima rastuće neplodnosti, navodi i promijenjene svjetonazore sukladno reproduktivnoj autonomiji žene te činjenicu da je od demografske tranzicije 1965. pouzdana kontracepcija omogućila odvojenost spolnosti i reprodukcije.
– Nekada se smatralo da su neplodne žene, međutim danas je češća muška neplodnost. Spermatogeneza je, naime, vrlo osjetljiva na tzv. epigenetske čimbenike pa okolinski polutanti oštećuju stvaranje spermija. Danas je plodnost muškaraca za 50% niža nego prije 50 godina – otkriva šokantan podatak.
U praksi, uzroci neplodnosti su 30% sa ženske strane, 30% s muške, a 30% udruženi. Deset do 20% uzroka ostaje nepoznato.
Zbog neplodnosti i navedenih pokazatelja te socioekonomskih čimbenika, žene u RH rađaju u prosjeku 1,4 djeteta u svojoj reproduktivnoj dobi. To dovodi do neprestanog pada živorođenih pa smo u 50 godina “ostarjeli” kao nacija za deset godina, a fertilnih je žena 10% manje. U posljednjih 20 godina takav trend depopulacije doveo je do gubitka 280.000 stanovnika. Neplodnost je samo dio tog problema, ali onaj koji je većim dijelom rješiv jer se ipak 80% neplodnih može izliječiti, ponajviše IVF-om, ističe prof. Šimunić dodajući kako se u RH godišnje s pomoću izvantjelesne oplodnje rađa oko 1700 djece, što je gotovo 5% novorođenih.
Uspjeh IVF-a ovisi o brojnim čimbenicima od kojih je najvažniji dob žena, ali i muškaraca. Mlade žene imaju 50-60% uspješnosti iz jednog postupka, dok pacijentice nakon 41. godine imaju tek desetak posto vjerojatnosti za trudnoću. Razlozi za neuspjeh su i neke bolesti, endometrioza, miomi, ranije operacije, autoimune bolesti. Razlika postoji i u kvaliteti IVF centara, posebno u embriološkom laboratoriju, iskustvu, individualizaciji, poznavanju fiziologije reprodukcije te sofisticiranoj opremi.
U HZZO-u kažu da se u posljednjih pet godina bilježi blagi rast broja ugovorenih i izvršenih IVF postupaka na teret obveznog zdravstvenog osiguranja. U prvih šest mjeseci ove godine u javnim bolnicama izvršeno je 1913 IVF postupaka (s HZZO-om ugovoreno 2235), dok je istovremeno u privatnim klinikama koje imaju ugovor s HZZO-om izvršeno 486 IVF postupaka (ugovoreno 600).
– Prema projekciji, u javnim bolnicama do konca 2021. godine bit će izvršeno 3826 IVF postupaka, dok će u privatnim klinikama na ugovor s HZZO-om prema projekciji biti izvršeno 972 IVF postupka – kažu u HZZO-u.
Prošle godine u bolnicama izvršena su 1192 IVF-a od ugovorenih 3634, a u privatnim klinikama na teret HZZO-a 698 od ugovorenih 1150. Za usporedbu prije pandemije, u 2019. godini u javnim bolnicama izvršeno je 2169 IVF postupaka (bilo je ugovoreno 4866), a u privatnim klinikama od ugovorenih 1000 IVF postupaka napravljeno je 636.
Nema anonimnih donacija
Prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji iz 2012., na teret HZZO-a moguće je šest IVF postupka, od čega dva trebaju biti s blagim protokolom medikamenata. Ti su postupci besplatni do navršene 42 godine pacijentice, a u nekim okolnostima i kasnije. Dopušteno je i očuvanje vlastite plodnosti uz indikacije koje preporučuje krovno stručno društvo EU, tzv. ESHRE.
Dopuštene su i napredne metode liječenja, donacija gameta, PGT. Ipak, nemali dio parova odlazi u inozemne klinike, zbog različitih razloga, među ostalim zbog dobi, izmaklog prava na besplatnost, žurnosti, diskrecije ili vjeruju u bolju individualizaciju i rezultate. Najviše odlaze u Češku, Makedoniju, Ukrajinu, nerijetko zbog liberalnih donacijskih programa koji omogućuju anonimno darivanje sjemena i jajnih stanica. Kod nas je donacija moguća, ali ne i anonimnost, što mnogi potencijalni donori smatraju rizikom i hendikepom, stoga banke sjemena i jajnih stanica u Hrvatskoj nikad nisu zaživjele. U inozemstvo parovi odlaze i zbog indiciranog predimplantacijskog genskog testiranja (PGT), a neki odlaze u Ukrajinu zbog surogat-majčinstva koje kod nas nije dopušteno.
– U inozemstvo svakako ne treba ići zbog rezultata jer su naši rezultati isti ili bolji. Tako pokazuju naše usporedbe na službenim sastancima, u literaturi i izvještajima – zaključuje Šimunić.
U Češkoj su donori gameta anonimni, u Ukrajini je moguće surogat-majčinstvo
Par s više od 41 godine pet puta teže i sporije postiže trudnoću. Tada su i češći pobačaji