Hrvatska ima čak 50.000 zaposlenih više nego 2019.

Na konferenciji o održivom turizmu dva premijera i ministri turizma pet zemalja

U Hrvatskoj se još uvijek odmara oko sto tisuća turista, od kojih 85.000 stranaca. Manje ih je 55.000 nego na isti dan rekordne 2019., ali i 57.000 više nego prošle godine. Posezona se nastavlja kako je tekla i glavna sezona, iznad očekivanja, a u skladu sa željenim scenarijem održivijeg turizma nego što je bio pretpandemijski. Ali, i u skladu s temom jučerašnje konferencije “Turizam 365 – Održivost i budućnost”, na kojoj se tražilo odgovore kako što bezbolnije prijeći iz masovnog u održivi turizam, a na koju su se odazvali i hrvatski premijer Andrej Plenković te njegov slovenski kolega Janez Janša, kao i pet ministara turizma, iz Hrvatske, Slovenije, Italije, Španjolske i Mađarske.

– Ova je sezona kod mnogih na Mediteranu, pa dijelom i kod nas, pokazala kako turističke destinacije izgledaju bez masovnog turizma. Hrvatska je turistička zemlja s dugom tradicijom, a COVID-19 pružio nam je priliku za zaokret prema održivijem, cjelogodišnjem turizmu s lokalnom, autohtonom i kvalitetnom ponudom, koji će u konačnici biti i profitabilniji. Stoga će i bespovratne 2,2 milijarde kuna iz europskih fondova biti usmjereno ponajprije u zelene i digitalne projekte – poručila je ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Pandemija ubrzala trendove

Kako će taj turizam budućnosti izgledati u Hrvatskoj, odgovore bi trebala ponuditi i strategija turističkog razvoja, koja je u pripremi. Zasad je prilično jasno da broj noćenja i gostiju više ne bi trebali biti u prvom planu, odnosno glavno mjerilo uspješnosti sezone.

– Apsolutno, trebali bismo mjeriti vrijednost ostvarenih noćenja, odnosno prosječnu potrošnju i vrijednost koju gost ostavlja u našoj zemlji. Da bi to imalo svoj puni smisao, moramo stvarati kvalitetniju ponudu koja će onda generirati veću potrošnju. U turizmu su nužne investicije, od kapitalnih do najmanjih, i svim snagama trebalo bi se fokusirati na razvoj i ulaganja u održivi turizam. Mi u Valamaru, recimo, dogodine ćemo u digitalizaciju, zelene tehnologije, održivo poslovanje i nove proizvode i usluge uložiti više nego ijedne godine dosad. To su sve trendovi koje je pandemija samo ubrzala – kaže potpredsjednica korporativnog razvoja u Valamar Rivieri Ivana Budin Arhanić, koja ističe da gosti uvelike prepoznaju kvalitetu. – Potražnja je bila drukčija nego dosad, došla je naglo, a pojavili su se i neki novi gosti koji traže najbolje. Također, skočila nam je i izravna prodaja, koja nam je donijela dvije trećine svih prihoda. Za usporedbu, 2019. to je iznosilo 44 posto.

Prijateljstvo sa Slovenijom

Održiviji turizam svakako se neće dogoditi u jednoj sezoni, a turističke zemlje imat će prilike učiti jedne od drugih budući da sličan zaokret svi planiraju. Slovenija je, recimo, s tim krenula i prije pandemije, promovirajući se kao zelena, boutique destinacija Europe. Ako je suditi po tonu i izlaganjima dvojice premijera na konferenciji, hrvatski će turizam najbliskije surađivati upravo s našim prvim susjedima.

– Hrvatska i Slovenija prijateljske su zemlje, koje sporne situacije nastoje riješiti na tih način kako ne bi poremetili ni turiste ni poslovne ljude s obje strane granice – kaže premijer Plenković, koji ne krije zadovoljstvo turističkim rezultatima. – Da nam je netko rekao da ćemo imati 78 posto noćenja iz 2019., mislili bismo da se šali. Ali, Hrvatska je pobjednica ove sezone na Mediteranu, dnevno smo u špici imali po milijun gostiju, koji su trošili više nego 2019., bit će dovoljno za snažan gospodarski rast. U proteklih 18 mjeseci osigurali smo plaće za više od 700.000 zaposlenih i danas čak imamo 50.000 zaposlenih više nego 2019. Vjerujem da je ova sezona domaćinima anulirala lanjske gubitke i dala i neke rezerve za daljnji razvoj – zaključio je premijer, još jednom apostrofirajući bliskost i dobru suradnju sa Slovenijom.

Ni premijer Janez Janša ne krije da se brojni interesi dviju zemalja podudaraju.

– Ljetos su naši ljudi bili na hrvatskom Jadranu na odmoru, a mi se sada nadamo hrvatskim gostima na skijalištima i toplicama. Prije pandemije godišnje smo imali više od 200.000 posjetitelja iz Hrvatske, a lani samo 30.000 i nadamo se da će brojke sada rasti. Turizam je prilika za obje države, a ulaskom Hrvatske u Schengen i eurozonu stvaraju se bolji uvjeti i za zajedničke projekte – kazao je Janša, spomenuvši za primjer pristaništa u Rijeci, Kopru i Trstu.

•

Valamar najavio da će u digitalizaciju i zelene tehnologije dogodine uložiti više nego ikad dosad