Svijet je kompliciran. Mogu li ga Pandorini spisi i zviždači s Facebooka učiniti boljim

Što je glavni nalaz Pandorinih spisa, kolekcije od 12 milijuna dokumenata koju je međunarodno udruženje novinara objavilo protekli vikend? Nejednakosti ne transparentnost. Za mnoge su ti dokumenti dokaz nezamislive pohlepe ljudi koji su već najmoćniji i najbogatiji na svijetu. Ali, u mnogim slučajevima nisu i dokaz kršenja zakona, iako se i ono ponekad implicira. Nasljeđe Pandorine dokumentacije bit će komplicirano i ovisit će o postupanju policije u svakoj pojedinoj zemlji u kojoj postoje inkriminirani političari i biznismeni. Nekim će državama poslužiti kao dokaz potrebe uklanjanja offshore kompanija i poreznih oaza s lica svijeta, a drugima će biti i pokazatelj da protiv njihovih predsjednika ili kraljeva globalisti vode poseban informacijski rat, kojih su Pandorini spisi samo dio. Svijet je kompliciran.

Unedjelju poslijepodne do hrvatskih je građana prvi put stigla vijest da je objavljeno golemo curenje podataka koji inkriminiraju neke od svjetskih lidera. Na istraživanjima je radilo više od 600 novinara iz 117 zemalja okupljenih u skupinu Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ), uključujući i ekipu na hrvatskom portalu Oštro. Objavljeni su dokumenti uglavnom povezani s 14 kompanija koje su bogatima i moćnima omogućile da izbjegavaju plaćanje poreza ili pak sakriju svoje vlasništvo nad određenom imovinom. Insinuacije idu od kriminala do potpuno legalnih postupaka. Na listi onih koji se spominju kao inkriminirani u toj širokoj lepezi optužbi nalaze se uglavnom političari izvan najbogatijih i najrazvijenijih demokracija, što je mnoge analitičare navelo na oprez. Primjerice, obitelj azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva poslovala u Ujedinjenom Kraljevstvu, pa tako i stekla profit od 31 milijun funti nakon što je prodala državi nekretninu. BBC, koji je o tomu izvijestio, naglasio je da mnoge od tih operacija ne uključuju kršenje zakona, ali pokazuju kako bogataši mogu lako izbjeći plaćanje poreza. Inkriminirani su vladajuća obitelj u Kataru, najbliži suradnici ruskog lidera Vladimira Putina, iako ne i on osobno. No, žena s kojom navodno ima dijete kupila je potajice 2003. monumentalnu vilu u Monacu. Kralj Jordana kupio je imovinu u SAD-u i UK-u vrijednu 70 milijuna funti. Spominju se i kenijski predsjednik te srbijanski ministar financija Siniša Mali za kojega se kaže da u Bugarskoj ima čak 24 stana. On je to demantirao te naglasio da je “prava meta kritika predsjednik Srbije Aleksandar Vučić”. Dio kritičke beogradske javnosti ismijao je tu tvrdnju. Čak 330 političara iz 90 zemalja dio je izvješća. Hrvatski političari nisu inkriminirani u dokumentaciji, ali spominju se neke kompanije, a i mnogi su promatrači već zapazili da praktički nema nikoga iz SAD-a i Europske unije, što je za neke indikativno, a za druge zabrinjavajuće. Kakvi će biti rezultati objave dokumenata? Zasad je to nemoguće znati jer ne postoji jedno tijelo, svjetski sud ili globalna policija koji pokreću istrage i donose presude, već će one ovisiti o institucijama pojedinih država. Velika je većina vlasti odbacila navode koji se vladajućima stavljaju na teret. Kremlj je rekao da Rusija neće ni istraživati navode. No, neke su države postupile drukčije i najavile pokretanje istrage: Pakistan, Meksiko, Španjolska, Brazil, Australija, Panama... Jedna od država koje su obećale istragu je i Češka čiji je premijer Andrej Babiš jedini lider iz EU koji je dobio “važno mjesto” u Pandorinim spisima. Babiš je, stoji u dokumentima, 2009. kupio vilu na jugu Francuske koristeći tri offshore kompanije, jednu na Britanskim Djevičanskim Otocima, drugu u Monacu i treću u SAD-u (koji se sve češće spominje kao odredište offshore kompanija). Vila ima privatni bazen i kino te vrijedi više od 20 milijuna eura. Postavlja se pitanje zašto je Babiš, inače drugi po bogatstvu čovjek u Češkoj, kojega su i institucije EU prozivale zbog navodne korupcije, sakrio svoju imovinu u Francuskoj. Babiš je demantirao da je prekršio zakon (obogatio se prije ulaska u politiku), ali optužbe su mu došle u najgore moguće vrijeme. U Češkoj se održavaju parlamentarni izbori, počeli su u petak i završavaju danas, i na njima Babiš traži ponovni izbor, a objava tako teških podataka pet dana uoči izbora imala je golem utjecaj na kampanju. Babišev slučaj u Pandorinim dokumentima postao je glavna tema u većini čeških medija odmah nakon što su objavljeni u nedjelju poslijepodne na portalu Investigace.cz, pojašnjava nam Ondřej Zacha, češki novinar koji radi za Voxpot.

Imediji u Babiševu vlasništvu objavili su rezultate, ali ipak ne kao glavnu priču. – Rezultati istraživanja objavljeni su samo nekoliko sati prije jedne od posljednjih predizbornih debata. Babiš je suočen s nalazima, iako ne potpuno, i reagirao je kaotično, dajući kontradiktorne izjave. Neki su mediji već uočili da je Babiš spomenut u naslovima mnogih globalnih medija, i to su prikazali kao međunarodnu sramotu. Češki su mediji također pratili moguće kriminalne slučajeve protiv Babiša u Francuskoj ili SAD-u. Policija je u međuvremenu rekla da će pokrenuti istragu – naglašava Zacha te ističe kako vjeruje da bi slučaj mogao utjecati na izbore i samu kampanju koja je, dok smo s njim razgovarali, još trajala.

– Rekavši sve to, mnogi ugledni komentatori ukazali su da je malo vjerojatno da će ovaj slučaj poremetiti izborne rezultate. Babiš i njegova stranka ANO trenutačno, prema anketama, imaju malu prednost. Tako je uglavnom zato što taj problem, kao i općenito Babiševe sumnjive poslovne prakse, elektoratu nisu važna pitanja. Biračko tijelo više je fokusirano na socijalnu podršku i koristi koje ona nudi – govori Zacha te dodaje da bi ta tema mogla motivirati opozicijske birače da iziđu na izbore i glasaju protiv Babiša.

– Neki su mediji također istaknuli pitanja slobode medija u Češkoj. Pogotovo nakon što je novinarima portala Investigace.cz i, posebno, njihovim međunarodnim partnerima iz ICIJ-a, zabranjeno da dolaze na Babiševe novinarske konferencije. Također, video na kojem Babišev zaštitar odguruje novinara portala Investigace.cz postao je viralan – zaključuje Zacha. Babiš je na navode reagirao porukom da je britanski Guardian, jedne od novina koje su objavile rezultate istraživanja, “ljevičarski, neomarksistički i promigrantski medij”. Globalni mediji budno paze hoće li Babiš na izborima posrnuti i postati, kako kažu, prva žrtva Pandorinih spisa. Mnogi dijelovi novinarskog istraživanja Pandorine dokumentacije postupno su objavljivani pa sve posljedice do kojih će dovesti nisu jasne. No, kao i s prošlim sličnim curenjima podataka, npr. Panama i Paradise spisima, ponovno je sustav offshore financiranja došao pod povećalo. Offshore financiranje je manevar pojedinca koji kupi imovinu u drugoj zemlji ili preseli svoj biznis izvan granica države u kojoj inače živi, najčešće u države i teritorije u kojima je lakše poslovati. To u praksi znači da bogataš može kupiti vilu, jahtu, umjetničke slike ili dionice u drugoj državi, no često i sakrije svoju imovinu. Posebno su na meti države poput Kajmanskog Otočja, Britanskih Djevičanskih Otoka, Švicarske ili Singapura koji se natječu u privlačenju takve vrste ulaganja kombinacijom niskih poreza, lakoćom poslovanja ili pak skrivanjem imena pravih vlasnika imovine.

Bogataši često putem poduzeća specijaliziranih za offshore poslovanja sele svoju imovinu u spomenute države, što često jest legalno, ali skrivanje vlasništva nad luksuznim nekretninama i jahtama ne odražava se dobro na domaću javnost. Takvi aranžmani ponekad potpuno skrivaju postojanje imovine. Nekada su državice bile u fokusu za offshore aranžmane, a danas sve češće bogataši sele imovinu u zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Južna Dakota postala je tako američko središte offshore poslovanja. Valja reći da postoje i valjani razlozi zašto neki bogataši koriste offshore aranžmane. Oni im omogućavaju da u stranoj državi sakriju svoju privatnost, a mnogi bi ekonomisti rekli da je opravdano i pokušati izbjeći plaćanje poreza ako to nije u suprotnosti sa zakonom. Drugi ekonomisti kažu

da se ne radi nužno o nemoralnom činu, već o ljudskoj prirodi pojedinaca koji žele platiti što manje poreza, i da će se to događati bez obzira na bilo kakve zakone koji bi se mogli donijeti. No, mnogi misle suprotno, atomu svjedoči i globalna reakcija na Pandorine spise.

– Ovo curenje podataka mora svima biti buđenje. Globalno izbjegavanje plaćanja poreza potiče globalnu nejednakost. Moramo proširiti i fokusirati protumjere – rekao je zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu Sven Giegold. Mreža britanskih humanitarnih organizacija Oxfam International bila je još jasnija: “Tu su otišle naše bolnice koje nam nedostaju. Tu su sve plaće dodatnih učitelja i vatrogasaca koji nam trebaju. Kada god nam političari ili poslovni ljudi govore da nedostaje novca kako bismo platili za troškove klimatskih promjena ili inovacije, za bolja radna mjesta, za ekonomski oporavak poslije COVID-a, znaju kamo trebaju gledati”. Pandorini spisi objavljeni su upravo u trenutku kada se i neke kompanije koje nemaju veze s njima duboko preispituju. Protekli je tjedan bivša visoko pozicionirana zaposleni c a Facebooka Frances Haugen svjedočila pred Kongresom o problemima u kompaniji, govoreći i o tome da Facebook ne suzbija mržnju i podjele koje se na platformi stvaraju te da šteti djeci. Još je prije dostavila dokumente o tomu američkim novinarima i mnogi mediji nazvali su je zviždačicom.

Kritičari je pak nazivaju političkom aktivisticom koja ima osobnu agendu. Sve to ukazuje na moralne dileme u pogledu moći i utjecaja koji velike privatne kompanije imaju u društvima. Isto tako, ovih dana vlade bogatih zemalja pregovarale su o sporazumu u sklopu grupe OECD u kojem bi oko 90% zemalja trebalo usvojiti stopu poreza na dobitak od 15% te bi se olakšalo pravedno oporezivanje velikih kompanija. Irska je zbog niskih poreza bila jedna od najskeptičnijih zemalja prema tim pravilima, ali se približila pristajanju na sporazum. Hoće li on biti sklopljen saznalo se tek nakon zaključenja ovog teksta. Pandorini spisi utjecali su na te pregovore, a u većoj ili manjoj mjeri ostavit će posljedice i na karijere svih političara i bogataša koji se u njima spominju. Prijašnja curenja podataka znala su dovesti do velikih promjena. Nakon otkrića Panamskih spisa 2016. islandski je premijer dao ostavku zbog otkrića offshore kompanija kojima je zgrtao novac. Pakistanski Vrhovni sud uklonio je premijera s vlasti zbog sličnih otkrića offshore poslovanja. Još 2013. svijet je svjedočio prvim većim curenjima offshore podataka, 2016. uslijedili su Panamski spisi, a zatim godinu kasnije i curenje pod imenom Paradise. Pandorini spisi po veličini, dosegu i reakcijama prerasli su prijašnje slične slučajeve. No, među svim tim curenjima podataka i inkriminirajućim zaključcima postoje razlike, kako to objašnjava Financial Times (FT). Panamski spisi pokazali su razmjere kriminala u izbjegavanju plaćanja poreza, a Paradise dokumentacija fokusirala se na kreativno računovodstvo kompanija. Pandorini su spisi pokazali korištenje offshore trustova i kompanija superbogatih ljudi i političara koje postoje samo na papiru, što tek u nekim slučajevima postaje nezakonito.

– S čiste porezne perspektive, Pandorini spisi manje su ozbiljni od Panamskih – rekla je za FT stručnjakinja Rita de la Feria sa Sveučilišta u Leedsu. Nejednakost je tako ponovno isplivala u središte rasprave: bogati imaju mehanizme da postaju samo još bogatiji koje obični ljudi jednostavno nemaju. I mnogi ljudi nakon toga neće reći da su nemoralni ili moralno upitni potezi sasvim u redu jer su zakoniti, već da su nemoralni zakoni.