Večernji list - Hrvatska

Balkanci manje nasilni nego Amerikanci, Afrikanci i stanovnici istočne Europe

- (Danijel Prerad)

Nova knjiga izv. prof. dr. sc. Anna-Marije Getoš Kalac sa zagrebačko­g Pravnog fakulteta pokazuje kako je nasilje na Balkanu malo izraženije nego u sjevernoj, zapadnoj i središnjoj Europi, ali i manje prisutno nego u zemljama istočne Europe, u Americi ili Africi. Time je opovrgnula negativne stereotipe balkanskog društva koji ga predstavlj­aju nasilnijim nego što uistinu jest.

Žene češće ubijaju partnere

Knjigu pod naslovom “Violence in the Balkans: First findings from the Balkan Homicide Study” izdao je renomirani njemački izdavač „Springer Internatio­nal Publishing“. Knjiga prikazuje preliminar­ne rezultate autoričina projekta „Balkan Homicide Study“, tj. balkanske studije o ubojstvima, koja sadrži izvorne empirijske podatke iz 2073 sudska spisa u Hrvatskoj, Mađarskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Sloveniji. Knjiga analizira podatke o 2416 počinitelj­a i 2379 žrtava nasilja u šest zemalja.

– Knjiga jasno pokazuje da se smrtonosno nasilje na Balkanu ne događa na ulicama i među strancima i da je rijetko posljedica sukoba u sivoj ekonomiji ili nasilne odmazde. Kao i u ostatku Europe, nasilje na Balkanu danas se uglavnom događa između intimnih partnera – ističe Hans-Jörg Albrecht, počasni direktor na Max Planck Institutu za poredbeno i međunarodn­o kazneno pravo. A empirijski podaci pokazuju kako se smrtonosno nasilje na ovom području najviše događa u manjim gradovima, a najmanje u najvećim, glavnim gradovima. Ubojstva su najčešća među ukućanima, odnosno

Hans-Jörg Albrecht,

počasni direktor na Institutu Max Planck za poredbeno i međunarodn­o kazneno pravo između intimnih partnera i članova obitelji, dok u slučajevim­a pokušaja ubojstva žrtva i počinitelj najčešće nisu u obiteljski­m vezama. I na Balkanu, kao i u cijeloj Europi, smrtonosno nasilje među potpunim strancima čini iznimku i događa se u manje od 15% slučajeva. Kod nasilja među strancima u čak 96,2% slučajeva sudionici su muškarci. Nešto više od 40% ubojstava počini se među ukućanima, od kojih polovica među bračnim i intimnim partnerima. U tim slučajevim­a 75% počinitelj­a su muškarci, a 25% žene. Podaci se razlikuju među promatrani­m državama, pa se tako u Hrvatskoj 34,3% ubojstava događa u obitelji, a u Mađarskoj čak 52,3%. No u ukupnom broju ubojstava, iz svih motiva, ubojstva intimnih partnera čini tek 15% ubojstava koje počinje muškarci, a kod žena je od ukupnog broja ubojstava čak 39% onih koje počine nad svojim partnerima. I općenito žene, uz napomenu da počine daleko manje ubojstava Kao i u ostatku Europe, nasilje na Balkanu uglavnom se događa između intimnih partnera, rijetko je posljedica nasilne odmazde nego muškarci, u svojim slučajevim­a 72% žrtava nalaze među muškarcima. Dakle, općenito su počinitelj­i ubojstava najčešće muškarci, i to uglavnom nad drugim muškarcima.

Kritični vikendi

Većina ubojstava počinjena je na privatnoj mikrolokac­iji u večernjim satima i poslijepod­ne, vikendom ili dan prije ili poslije vikenda. Većina smrtonosno­g nasilja ima samo jednog počinitelj­a i samo jednu žrtvu. U pogledu motiva, nešto više nasilja smišljeno je unaprijed nego u afektu, oko polovica motiva ostaje nejasna, a slijedi nasilje iz osvete i pohlepe.

– Unatoč lakšoj dostupnost­i vatrenog oružja zbog nedavnog ratnog naslijeđa u regiji, otkrili smo da je samo 13% počinitelj­a koristilo vatreno oružje, u usporedbi s čak 62% onih koji su koristili hladno oružje te čak i 21% počinitelj­a bez oružja – objašnjava A. Getoš Kalac.

Ističe da nije mogla utvrditi povezanost nasilja i organizira­nog kriminala, odnosno da se i kod vrlo široke definicije toga pojma samo 1,6% svih počinitelj­a moglo barem donekle povezati s kriminalni­m podzemljem. Razlog je što su u takvim slučajevim­a počinitelj­i često nepoznati te ne ulaze u sudske spise pa stoga ni u uzorak istraživan­ja. Navodi da su čak u dvije trećine posebno okrutnih slučajeva žrtve žene i kao zanimljivo­st napominje da se u takvim slučajevim­a rijetko utvrdi da su počinitelj­i psihički poremećeni ili smanjene kaznene odgovornos­ti. Udio žena žrtava u manje okrutnim slučajevim­a smrtonosno­g nasilja iznosi 28,5%, a muškaraca 71,5%.

 ?? ?? NASILJE MEĐU LJUDIMA KOJI SE NE POZNAJU RIJETKOST Knjiga sadrži izvorne podatke iz 2073 sudska spisa u Hrvatskoj, Mađarskoj, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Sloveniji o smrtonosno­m nasilju
NASILJE MEĐU LJUDIMA KOJI SE NE POZNAJU RIJETKOST Knjiga sadrži izvorne podatke iz 2073 sudska spisa u Hrvatskoj, Mađarskoj, na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji, Rumunjskoj i Sloveniji o smrtonosno­m nasilju

Newspapers in Croatian

Newspapers from Croatia