Desetak dana pomažu stanovnicima Banovine kako bi nakon šteta od razarajućeg potresa ljudi ostali u tom kraju

Cilj nije samo dijeliti pomoć, jer ako stalno dijelimo hranu, stvaramo ovisnike o podjeli, a to nije dobro. Cilj nam je da ljudima nakon potresa revitaliziramo imanje da oni mogu sami sebi zaraditi za hranu i da mogu od toga pristojno živjeti. Da ostanu ovdje na svome, da žive od svoga rada, to je revitalizacija Banovine, kaže Senad Palić, predsjednik Udruge Dobro dobrim DoDo.

Janjci u prikolici, a on u autu

Riječ je o humanitarnoj udruzi nastaloj kao inicijativa poznanika nakon zagrebačkog potresa, kada su se odmah organizirali te s HGSS-om i vatrogascima sudjelovali u hitnim intervencijama na krovovima kuća. Ubrzo je to prešlo i u trajnije radove na oštećenim objektima u najteže stradalim selima u potresu. Okupili su se intelektualci, poduzetnici, umirovljeni vojnici, kontrolori leta... Danas ih je već pedesetak. Kada je 29. prosinca razoran potres pogodio petrinjsko područje, odmah su i oni krenuli na teren. – Skupljali smo hranu i prva dvatri dana dijelili je po selima, no brzo smo shvatili da to ne trebamo raditi. Svi su to radili. Dođemo u jednu kuću i kaže nam baka: ‘Djeco, ja imam tonu mlijeka, vozite kome je potrebno’. Oči nam je otvorio jedan čovjek u Banskom Grabovcu kad smo došli na njegovo imanje. Pao je snijeg, a on je spavao u autu s majkom, a imao je prikolicu. Rekao nam je da im se janje ovce i da moraju janjce držati na toplom. Odmah smo shvatili što treba tim ljudima, na haubi auta skicirali smo projekt banijskih koliba i štala. Idejni tvorac je Marijan Štrukelj, poduzetnik iz Sesveta, i odmah smo ih počeli graditi. Ljudi nisu htjeli ići od svog blaga, krava, ovaca. Prvu smo štalu tom čovjeku sagradili, a dosad smo sagradili sedam koliba i nekoliko privremenih skloništa. To drži ljude tamo – objašnjava Palić što njegova udruga, uz pomoć volontera, i dalje radi na Banovini.

A s istim ciljem kontaktiraju s njima i druge udruge, pa je protekli tjedan s njima bila i nizozemska Zaklada 4WD-Care. Zajedno su obnavljali štalu Radojki Sljepčević iz Roviške, sela nedaleko od Gline. Radojka s dvije kćeri živi na imanju oko 1,5 km udaljenom od glavne ceste, do njih se stiže makadamom. Uzgajaju ovce i gotovo sve vrste peradi. Potres je oštetio objekte za životinje, a nedavno im je u požaru stradala i kuća. Drugi volonteri napravili su privremeni smještaj za obitelj, a DoDo i Nizozemci grade objekte za životinje. Emil Juričev Špirić, umirovljeni profesor Arhitektonskog fakulteta, daje idejna rješenja za sve projekte, kuće i štale, a arhitektica Višnja Kljaić ih projektira, oboje rade pro bono.

– Ja nikad nisam odustala, cijeli život vraćala sam se ovamo. Nakon škole imala sam krojački obrt u gradu, radila sam usporedo na imanju i u krojačkoj radnji, a potom samo na imanju. Nije problem naučiti raditi i tko god želi može živjeti od zemlje. Sad kad naprave štalu planiram i krave dovesti, nekoć smo ih imali i 20 – govori Radojka.

I nizozemska Zaklada 4WD-Care i Udruga DoDo tražili su upravo takvu obitelj, koja vidi budućnost u ovom kraju. Ekipa poslovnih ljudi okupljenih oko off-road vožnje iz Nizozemske treći je put na Banovini.

E-romobili

Pomažu od završetka rata

Od završetka rata pomažu Hrvatskoj i BiH, a do udruge DoDo došli su preko društvenih mreža te su im članovi te udruge logistika na ovom području. Zajedno obilaze stradalo područje te dovoze pomoć. Sada je desetak dana na terenu jedna ekipa popravljala štalu u Roviškoj, druga razvozila dovezenu pomoć, a treća ekipa volontera održavala je u Glini tečaj šivanja.

– Ne želimo samo dostaviti pomoć, tražimo ljude koji žele ostati. Mi ćemo im pomoći u tim planovima, pogurati ih – govore Hans Saris i Jolande Cornelissen. Uz njih je još 11 muškaraca i žena stiglo iz Nizozemske pomagati, a uz sagrađene objekte iza njih ostat će i šivaći strojevi. Naime, u Hrvatskom domu u Glini dvije su nizozemske volonterke, Ria i Marie-Louise, održale tečaj šivanja za sedam žena koji žive u kontejnerskom naselju u Glini. Žene će naučiti šivati, nakon čega će im ostaviti šivaće strojeve te će one izrađivati proizvode koji će

• se prodavati u Nizozemskoj.

Vozač električnog romobila (46) poginuo je u subotu navečer u Zagrebu, u zoni raskrižja Branimirove i Mandlove ulice, kada je na njega naletio osobni automobil kojim je upravljao 28-godišnjak, izvijestila je jučer zagrebačka policija. Nakon ove, tek zadnje u nizu teških prometnih nesreća u kojima su sudjelovali vozači e-romobila, reagirala je stranka Glas i prozvala Vladu da konačno u saborsku proceduru pošalje prijedlog zakonske regulacije tog prijevoznog sredstva u prometu. Ta stranka upozorava da “električni romobili postoje već godinama u stvarnosti, ali ne i u zakonu” te da to otvara mnoge opasnosti i za pješake i za same vozače romobila. U priopćenju se, uz ostalo, ističe da je Vlada odbila prijedlog rješenja zastupnice Mrak-Taritaš “uz obrazloženje da će ga

• riješiti sama i sustavno”.