Vlada objavila kriterije za provedbu mjera za socijalno i kućanstva te na gospodarstvo.
striji, gdje imate velika plinska skladišta i gdje su čvorišta plinovoda. Došlo je do zamaha burzovnog trgovanja, do uvjerenja da burza može riješiti sve i da tržište može riješiti sve – objasnio je naš sugovornik. Na to se, kaže, nadovezao ukrajinsko-ruski politički sukob prošle jeseni i tada su već cijene porasle u Europi. Kada je napadom Rusije na Ukrajinu počeo rat, cijene su se utrostručile u odnosu na stanje prije rata.
– To je isti mehanizam kao i onaj s naftom. No cijene se sad polako vraćaju prema normali, premda će i nafta i plin ostati skupi sve dok rat traje. Inače, sad često spominjana cijena barela nafte na Newyorškoj burzi od rekordnih 147,50 dolara skočila je samo na jedan dan u četvrtom tromjesečju 2008. godine. Zbog toga je američki SEC otvorio istragu za špekulacije. Tada nije bio dozvoljen “short-selling”, odnosno mogućnost da se količina nafte preprodaje dva ili tri puta u jednom danu. I tada su cijene istog dana pale na sto dolara. Također, barel po toj cijeni nije ni došao do našeg tržišta – kaže prof. Dekanić.
Energetski konzultant Davor Štern kaže da nema čarobnog štapića kada su u pitanju cijene nafte i njezinih derivata.
– Uvijek se prate s nekim pomakom, osim ako ne dođe do preobilnog snabdijevanja. To, opet, ovisi o kapacitetima rafinerija, područjima gdje se nafta proizvodi, gdje se troši, izuzetno je teško naći neku logiku. Ali točno je da cijena derivata nikada ne dođe do cijene koja je bila prije krize – kaže Štern, koji dodaje da ekstraprofit uvijek postoji.
– Proizvođači će se uvijek opravdavati time da su derivate proizvodili od nafte koju su kupovali po višim cijenama. Kada se taj derivat potroši, ponovno dođe do skoka cijena nafte. I u tom cikličnom burzovnom djelovanju jako se teško može odrediti cijena. U posljednje vrijeme dogodilo se da su derivati počeli drukčije kotirati od nafte, izgubili su povezanost. No plod je to rada raznih špekulanata na burzi, a naročito onih s kockarskim pristupom, u obliku derivativa na burzama, opcijama, futuresima, raznim drugim načinima “hedgeanja”, eventualno trgovanjem bitcoinom, nekim drugim platformama... Tu se promjene događaju na dnevnoj razini. S takvim špekuliranjem sve je u potpunosti nepredvidivo – kaže ovaj naftni konzultant.
Ne postoji čarobni štapić
– Distributeri žive od marže, a Vlada je sada maržu počela regulirati. Mislim da bi trebalo popustiti prema malim distributerima, jer njihov je trošak rada i infrastrukture gotovo sličan velikima, a na puno manju količinu robe to stvara veći trošak. Ono gdje Vlada može reagirati je PDV, no ministar Marić rekao je da se to neće dogoditi. Iako, tu ima prostora, jer ako je planirani godišnji prihod u budžetu temeljen na jednoj cijeni, a ona počne rasti, onda bi se moglo pronaći prostora za takvu mjeru. Po meni je to jedino moguće – kaže Davor Štern. – Kada padne cijena nafte, padaju i cijene derivata, ali ne nužno u istom postotku kao nafta. I to ovisi o velikom broju faktora; potrošnji, regiji, trošarinama, maržama trgovaca, kompleksnosti rafinerija u kojima se nafta prerađuje, tečaju dolara – kaže energetski stručnjak Jasminko Umičević, koji u slučaju daljnjeg rasta cijena nafte ne vidi drugo rješenje osim
• povećanja cijena.
Vlada je jučer precizirala kriterije i procedure koje će omogućiti provedbu mjera osmišljenih kako bi se ublažio udar porasta cijena energenata na socijalno ugrožene građane i kućanstva te na gospodarstvo. Utvrđen je tako zakonski prijedlog na temelju kojega će se sniziti PDV na plin, ogrijevno drvo, pelete i sječku, hranu, dječju opremu te higijenske uloške i tampone, što će državni proračun koštati oko 2,1 milijarde kuna.
Subvencije za plin
Vaučer za sufinanciranje troškova energije sa sadašnjih 200 povećat će se na maksimalno 400 kuna, i to do 31. ožujka 2023. godine, a socijalno ugrožena kućanstva njima će, uz račune za struju, ubuduće moći podmirivati i račune za plin ili toplinsku energiju. U kategoriju ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava istom su odlukom dodani i korisnici osobnih invalidnina, nacionalne naknade za starije te novčane naknade za hrvatske branitelje i civilne žrtve rata.
Podmirivanje računa olakšat će se i pružateljima socijalnih usluga, za što Vlada do kraja ožujka 2023. godine namjerava utrošiti ukupno 34 milijuna kuna kojima će se domovima i udomiteljima starijih i djece bez adekvatne skrbi umanjiti računi za struju, toplinsku energiju i plina. Visina mjesečne naknade za pružatelje smještaja u socijalnoj skrbi iznositi će od 1000 do 4000, ovisno o njihovim kapacitetima. Pružatelji pomoći u kući dobit će po 600, a udomitelji 400 kuna mjesečno.
Svim kućanstvima trošak energije subvencionirat će se tako što će im se računi umanjiti za 10 lipa po kilovatsatu, a mikro, mali i srednji poduzetnici će putem javnog poziva ostvarivati potporu do najviše 1,5 milijuna kuna. Subvencija će im iznositi 0,15 kuna po kilovatsatu.
Trošak subvencioniranja dijela cijene plina za kućanstva te mikro, male i srednje poduzetnike je ukupno oko 1,2 milijarde kuna.
Jednokratnoj pomoći države mogu se nadati i umirovljenici s mirovinom do 4000 kuna, kojima će najkasnije u svibnju na račune sjesti između 400 i 1200 kuna. Odlukom Vlade, oni s mirovinama do 1500 kuna dobit će pomoć od 1200 kuna, umirovljenicima s mirovinom između 1500 i 2000 kuna pomoći će se s 900, a onima koji su u ožujku primili mirovinu između 3001 i 4000 s 400 kuna. Na ovu jednokratnu pomoć umirovljenici mogu računati neovisno o tome jesu li mirovinu stekli na temelju staža u Hrvatskoj, drugim članicama EU ili državama s kojima Hrvatska ima sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju ili onima u kojima se primjenjuju pravni propisi EU. No, oni koji mirovinu primaju iz drugih zemalja nešto će dulje čekati na isplatu, jer moraju dostaviti HZMO-u dokaz o iznosu mirovine koju su primili u ožujku, što trebaju učiniti najkasnije do 30. lipnja. Jednokratna pomoć umirovljenicima bit će zaštićena od ovrhe i neće se uračunavati u prihodovni cenzus za oslobođenje od plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Mjere za ublažavanje udara usljed porasta cijena energenata financirat će se preraspodjelom novca prikupljenog prodajom emisijskih jednica stakleničkih plinova, od kojih Vlada očekuje prihode od gotovo 4,5 milijardi kuna do 2025. godine. Ministar gospodarstva Tomislav Ćorić izvijestio je da se radi o povećanju od oko 65 posto, koji se očekuje na temelju značajnog rasta cijena ovih jedinica u prošloj godini, a novac će se preraspodijeliti na ublažavanje energetskog siromaštva.
Pomoć i gospodarstvu
Sve ove mjere na snazi će biti od 1. travnja, a premijer Andrej Plenković pritom je poručio kako će one izravno pomoći građanima i gospodarstvu. Naglasio je i kako su mjere usklađene sa smjernicama EU, kojima se uz ostalo potvrđuje mogućnost reguliranja cijena u slučaju potrebe i okolnosti koje to opravdavaju.
- Mi smo te mjere promišljali sveobuhvatno, one će s drugim mjerama, prije svega ograničavanjem cijena derivata i smanjenjem trošarina, kalibrirati krajnje nepredvidivu siruaciju s rastom cijena naftnih derivata. Cijeli paket u potpunosti je na tragu smjernica Europske komisije, iako to mi do jučer nismo mogli znati. Anticipirali smo okvir koji je Komisja preporučila
• – pohvalio se premijer.