Hrvatska podebljava strateške rezerve, nabavlja kukuruz, pšenicu, meso, ulje...
Rat na europskom istoku, u žitnici Europe, donosi snažne poremećaje u opskrbi hranom i energentima uz veliku nesigurnost i strahove od novog vala rasta cijena i nestašica. Poremećaji na tržištu, posebice kad je riječ o hrani, ponovno otvaraju pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od žitarica, od brašna do kruha i drugih pekarskih proizvoda. Vlada je zato na zatvorenom dijelu jučerašnje sjednice odlučila obnoviti strateške robne zalihe, kojima bi se u slučaju većih poremećaja moglo intervenirati na tržištu hrane. Detalji ove odluke nisu objavljeni jer su strateške zalihe zaštićene oznakom tajnosti, no ministrica poljoprivrede Marija Vučković nakon sjednice je obznanila da se planira izvanredna nabava strateških roba u vrijednosti od 594,6 milijuna kuna. Otkrila je i kako je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja, mlijeka i jaja.
- Hrvatska će učiniti sve što je potrebno da bi doprinijela prehrambenoj sigurnosti građana i da bi omogućila rad hrvatskim poljoprivrednicima i ribarima – poručila je ministrca.
Količine povjerljive
Na otvorenom dijelu sjednice donesena je pak odluka o otpuštanju 22.000 tona dizelskoga goriva iz robnih rezervi na tržište, što je prema riječima ministra gospodarstva Tomislava Ćorića 4,07 dana prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno oko 4% obveznih zaliha.
Razlog ovog otpuštanja, međutim, nisu tržišni poremećaji već želja da se podupre odluka Međunarodne agencije za energiju (IEA), koja je početkom ožujka dogovorila da će se otpustiti 60 milijuna tona nafte iz obveznih zaliha kako bi se poslala jedinstvena i snažna poruka svjetskim naftnim tržištima da neće biti manjka u zalihama kao rezultata ruske invazije na Ukrajinu. Iako Hrvatska nije članica te agencije, Vlada je procijenila da treba sudjelovati u toj koordiniranoj akciji, u duhu europske solidarnosti i kohezije, objasnio je Ćorić.
Podaci o točnim količinama u robnim zalihama su povjerljivi, no u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja tvrde da se popuna obavlja kontinuirano, sukladno bilanci, godišnjem programu i planu nabave.
- Člankom 15. Zakona o strateškim robnim zalihama dana je mogućnost da u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti RH, Vlada može mijenjati način stvaranja, uporabe i korištenja, obnavljanja robnih zaliha i održavanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha, vodeći računa da se one prioritetno koriste za potrebe obrane. Također, Vlada može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne zalihe, da u takvim okolnostima moraju proizvoditi, odnosno prodavati tu vrstu robe radi popune, odnosno obnavljanja robnih zaliha - kažu u Ministarstvu.
Strateške robne zalihe čine prehrambeni proizvodi (46,93%) – žitarice i prerađevine od žitarica, meso i mesne konzerve, mlijeko i mliječne prerađevine, ulje, šećer i drugo, te neprehrambeni proizvodi (53,61%) – naftni derivati, višenamjenske cisterne, plovila, agregati, pumpe, oprema i roba za opskrbu, smještaj i zbrinjavanje stanovništva, te oprema za zaštitu od poplava. Trenutačno je u Hrvatskoj 220 skladišta, vrijednosti strateških robnih zaliha u iznosu od 552,9 milijuna kuna, od čega je vrijednost prehrambenih proizvoda 256,5, a neprehrambenih proizvoda 296,4 mil. kuna, objašnjavaju iz Ćorićeva ministarstva.
Tanke zalihe
Iz Croatiastočara su inicijativu za povećanje državnih robnih zaliha pokrenuli još lani u proljeće kad se vidjelo da bi moglo biti problema, posebice s kukuruzom, koji je najvažnija stavka u stočarskoj proizvodnji. Od 2013. do 2018. prosječni izvoz kukuruza iz Hrvatske bio je ispod 500 tisuća tona, 2019. skočio je na 868, u 2020. na 1,17 milijuna tona - i pitanje je koliko još do danas. Zbog rata u Ukrajini države poput Mađarske prošli su tjedan zabranile izvoz svih krucijalnih žitarica za prehranu stoke, kukuruza, pšenice, raži, ječma..., uvjetujući izvoz pravom prvokupa države, no potez Hrvatske, premda neslužbeno doznajemo da se međuresorski o njemu dogovara, očito se još čeka.
- Hrvatske robne zalihe su apsolutno “tanke” i uopće nije pitanje treba li ih pojačati zbog pitanja proizvodnje i samodostatnosti - kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić.
Rat u Ukrajini počeo je u trenutku kad su cijene hrane narasle na najvišu razinu u posljednjih deset godina