Četvrtina testiranih nije znala da im otkazuju bubrezi
Probirom je među više od 400 pacijenata otkriveno 23% novih bolesnika u ranoj fazi bubrežnog oštećenja, koji za tu svoju bolest nisu znali.
Dugo bez simptoma
Kronična bubrežna bolest dugo ne pokazuje nikakve simptome, a lako se otkriva jednostavnim laboratorijskim pretragama krvi i mokraće. Probir na kroničnu bubrežnu bolest s 40 obiteljskih liječnika (KoHom) pokrenulo je Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju (HDNDT) u sklopu Akcijskog plana za rano otkrivanje i sprečavanje kronične bubrežne bolesti.
– U probiru su sudjelovali pacijenti pod najvećim rizikom za razvoj kronične bubrežne bolesti: oni s povišenim krvnim tlakom, dijabetičari, pretili i oni koji u obitelji imaju oboljele od bubrežnih bolesti – kaže nam doc. Mario Laganović, pročelnik Zavoda za nefrologiju KB-a Merkur i predsjednik HDNDT-a. Današnjim Svjetskim danom bubrega želi se upozoriti da je kronična bolest bubrega česta i teška bolest, ali i da se može spriječiti i liječiti. Kronična bubrežna bolest pogađa oko 10% odraslog stanovništva s tendencijom porasta učestalosti zbog starenja populacije, globalne epidemije šećerne bolesti i arterijske hipertenzije te pretilosti, koje dovode do postupnog slabljenja bubrežne funkcije.
– Zbog toga svake godine u Hrvatskoj oko 500-600 bolesnika započinje s nadomještanjem bubrežne funkcije. Za ilustraciju o veličini problema u Hrvatskoj, otprilike trećina stanovnika ima povišen krvni tlak, a procjenjuje se da gotovo 500 tisuća osoba boluje od šećerne bolesti. Svaka druga odrasla osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a odrasli muškarci u Hrvatskoj najdeblji su u Europi. Debljina pogoduje razvoju visokog krvnog tlaka i dijabetesa, a sve troje zajedno čimbenici su koji utječu na nastanak problema s bubrezima, zbog čega osobe koje nemaju zdrave životne navike imaju povećan rizik za razvoj kronične bubrežne bolesti koja, ako se ne liječi, dovodi do gubitka funkcije bubrega – opisuje doc. Laganović.
Dodaje da oko 4000 naših bolesnika nadomješta bubrežnu funkciju, polovica od tog broja je na hemodijalizi, 7-8% na peritonejskoj dijalizi, a ostalo su bolesnici s transplantiranim bubregom.
Doc. Laganović poziva sve da se pridruže javnozdravstvenoj kampanji “Znanjem do bolje skrbi za bubrežne bolesnike”
Rano otkrivanje
– Uzmemo li u obzir da samo jedna godina dijalize za svakog bolesnika košta između 100.000 i 150.000 kuna, dolazimo do brojke od 200-300 milijuna kuna koje zdravstveni sustav izdvaja godišnje samo za liječenje ovih bolesnika. Stoga je jasno da otkrivanjem kronične bubrežne bolesti u ranoj fazi s pravodobnim odgovarajućim liječenjem možemo povećati kvalitetu života bolesnika, ali i znatno uštedjeti zdravstveni novac – napominje nefrolog.
Bubrežni bolesnici i transplantirani u vrhu su rizičnih skupina u pandemiji COVID-19, podsjeća doc. Laganović, čak više od kroničnih respiratornih ili srčanih bolesnika. Međunarodno nefrološko društvo predviđa da će u idućem desetljeću doći do porasta kronične bubrežne bolesti za 17%.
– Zdravstvena pismenost postaje moćno oružje u borbi protiv bolesti, uključujući i bubrežne. Mi, nefrolozi, svakodnevno se suočavamo s posljedicama bubrežnih bolesti koje je često bilo moguće spriječiti ili odgoditi – poručuje dr. Laganović.