Tajni život slavnog umjetnika ispričala je umjetna inteligencija
Nova dokumentarna serija donosi nepoznate detalje iz života jednog od najvažnijih svjetskih umjetnika temeljene na njegovim zapisima
”Strojevi imaju manje problema. Ja bih volio biti stroj, zar ne bi i ti?” Pomalo uvrnuta je to izjava jednog od najznačajnijih i najpoznatijih umjetnika 20. stoljeća, ako ne i u povijesti, Andyja Warhola. A želja mu se i ostvarila: 2022. godine, trideset i pet godina nakon svoje smrti, Warhol je uz pomoć umjetne inteligencije postao narator dokumentarca o vlastitom životu.
Nova Netflixova dokumentarna serija “The Andy Warhol Diaries” temeljena je velikim dijelom na Warholovim posmrtno objavljenim memoarima. Dnevnici su to koje je ekscentrični umjetnik godinama diktirao dugogodišnjoj prijateljici Pat Hackett. Warhol je i inače imao naviku snimati svoje telefonske razgovore, koje bi Hackett potom transkribirala, no tijekom 1968. godine počeo je svakog jutra nazivati svoju prijateljicu i na telefon joj prepričavati događaje iz svog života. Mogao se on i sam snimati, kasnije će u dokumentarcu otkriti Hackett, ali kao i u svemu tijekom svog izvanserijskog života, htio je – publiku. Njihovi razgovori započeli su u trenutku kada je ležao kod kuće oporavljajući se od prostrelne rane koju mu je zadala paranoična suradnica Valerie Solanas, radikalna feministica i autorica SCUM Manifesta, koja je Warhola upucala u napadu ludila uvjerena da joj želi oteti životno djelo. Taj je traumatični događaj snažno utjecao na Warhola, koji je razvio fobiju od liječnika i bolnica, okrenuvši se alternativnoj medicini. Na koncu ga je strah koštao i života – preminuo je iznenada, 1987. godine, nakon operacije žuči koju je predugo odgađao.
Djetinjstvo i odrastanje
Iako njegovi dnevnici u svom izvornom obliku imaju više od 20.000 stranica, a Hackett ih je sažela na 800-tinjak, Netflixov se dokumentarac redatelja Andrewa Rossija kroz šest epizoda, uz sam tekst dnevnika koji nastaje 1976. godine, a završava pet dana prije Warholove smrti, osvrće i na njegovo djetinjstvo i rani život. Tada zvan Andrew Warhola Jr. iz Pittsburgha u Pennsylvaniji, bio je sin imigranata iz mjesta Miková u današnjoj Slovačkoj. Njegova obitelj u konzervativnom Pittsburghu živjela je teškim i siromašnim životom, a još kao dijete maleni je Andrew obolio od autoimune bolesti koju su karakterizirali fizički tikovi i neugledne crvene mrlje na licu. Zbog toga, a i zbog svoje prirođene introvertiranosti i sramežljivosti, bio je predmet poruge među vršnjacima. Bolest bi ga često prikovala za krevet, a tada bi uranjao u svoj svijet, crtajući i pišući, okružen posterima filmskih zvijezda. U djetinjstvu, kao što otkriva u intervjuu i Andyjev brat John, počela je i njegova fascinacija Campbell juhom – najdraži obrok nakon povratka iz škole bio mu je juha od rajčice i sendvič sa sirom. New Yorka, u kojem će se proslaviti, domogao se 1949. godine, a za život zarađivao je radeći u marketingu i dizajnu, crtajući, među