Dok Rusija ratuje, u njenom susjedstvu države se mire
U neposrednom susjedstvu Rusije koja je pokrenula napad na Ukrajinu započeo je proces koji bi, nadaju se promatrači, mogao napokon donijeti mir između vječno zaraćenih Armenija i Azerbajdžana. Dvije vlade u posljednjih mjesec dana najavljuju mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma koji bi prekinuo napetosti koje traju još od kraja 1980-ih godina, i zbog kojih su vođena dva rata. Paralelno s time, Armenija pokušava normalizirati odnose i s Turskom, saveznicom Azerbajdžanaca, s kojom dijeli granicu koja je potpuno zatvorena. No, nacionalistička oporba u Armeniji nada se propasti pregovora.
Konflikt iz 1980-ih
Konflikt Armenije i Azerbajdžana započeo je u 1980-ima kada su obje republike bile u sastavu Sovjetskog Saveza. Izbio je zbog regije Gorski Karabah koja se nalazi u Azerbajdžanu, ali u kojoj žive Armenci koji su polagali pravo na nju. Nakon raspada SSSR-a buknuo je rat u kojem su Armenci osvojili cijeli Karabah, uz još neka okolna područja u Azerbajdžanu. No, Azerbajdžanci su čekali na svoju priliku, ekonomsko i vojno jačali, te su u jesen 2020. u šestotjednom ratu vratili velik dio Karabaha. Rat je bio krvav, stradalo je 6500 ljudi. Mir je pomogla donijeti Rusija koja je u regiju uputila dvije tisuće svojih vojnika da čuvaju mir.
Armenija još kontrolira dio teritorija Karabaha, uključujući i glavni grad regije Stepanakert. Za obje zemlje pitanje Karabaha ključno je pitanje politike i nacionalnih interesa. Premijer Armenije Nikol Pašinjan i predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev sada pokušavaju sklopiti mirovni sporazum, i to pod medijacijom Europske unije. Na pregovore je utjecao i angažman Moskve u Ukrajini zbog čega se, procjenjuju promatrači, Azerbajdžan dodatno osokolio. Rusija je saveznica Erevana, ali je u dobrim odnosima i s Bakuom. Početkom travnja Pašinjan i Alijev sastali su se u Bruxellesu s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, i dogovorili su da će početi s procesom utvrđivanja granice između država.
Na to je Baku objavio plan koji uključuje i zahtjev da dvije zemlje priznaju jedna drugoj teritorijalni integritet nad čitavim svojim teritorijem što uključuje i suverenitet Azerbajdžana nad Gorskim Karabahom. Pašinjan je javno rekao da su mu ti zahtjevi, u osnovi, prihvatljivi, na što je armenska nacionalistička oporba poludjela i započela velike prosvjede tijekom kojih je Pašinjana nazvala izdajnikom. U nedjelju je na ulice Erevana izašlo nekoliko tisuća ljudi, a više od dvjesto njih koji su blokirali prometnice uhićeno je. Prosvjedi se održavaju svakog dana, tako i jučer.
Neki analitičari misle da armenska vlada strahuje od rastućeg, većeg i bogatijeg Azerbajdžana. Pašinjan naglašava da međunarodna zajednica traži od njega ustupke na pitanju Karabaha, ali da neće donijeti odluke bez konzultacija s Armencima u samom Karabahu.
Ključna granica s Turskom
Paralelno s ovim raspravama, Armenija pokušava normalizirati odnose i s Turskom, saveznicom Azerbajdžana. Turska je zatvorila svoju granicu s Armenijom 1993. jer je ta zemlja okupirala teritorij Azerbajdžana, ali odnose je dodatno otežalo odbijanje Ankare da prizna genocid nad Armencima u Osmanskom Carstvu u Prvom svjetskom ratu. Dvije zemlje ovog su tjedna ponovile da rade na normalizaciji odnosa.
- Pašinjanu je jedan od glavnih interesa prilikom pregovora s Azerbajdžanom upravo otvaranje granice s Turskom jer ovako trpi veliku ekonomsku štetu. On se pokušava realno ponašati. No, lideri Armenije moraju paziti imaju li podršku za neku od svojih nepopularnih odluka. Primjerice i 1998. tadašnji predsjednik Levon Ter-Petrosijan morao je dati ostavku nakon prosvjeda zbog ustupaka na koje je pristao u pregovorima s Azerbajdžanom. Valja naglasiti da se čelnici Armenije i Azerbajdžana desetljećima sastaju, nešto dogovore na sastanku, i onda ti sporazumi nikad ne zažive. Rusija je s druge strane zainteresirana ostati vojno prisutna u regiji, to je pokušavala ostvariti još u 1990-ima, i to kako bi zadržala svoj utjecaj, i suzbila turski, na tom prostoru - govori nam profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Davor Boban, stručnjak za postsovjetski prostor.
Armenski lideri moraju paziti kod donošenja odluka na to imaju li podršku građana, neki su zbog toga već morali podnijeti ostavku Davor Boban,
hrvatski politolog