Titovo mondeno lovište prvi je put otvoreno svima
Napokon je završena obnova tri građevine, novog dvorca, aneksa novog dvorca i ladanjske vile, koje su pretvorene u prezentacijsko-edukacijski centar
Nije jesen i nema lišća posvuda, no ono će nas dočekati u dvorcu. Ali nije otpalo sa stabala koja se izdižu u šumi u Tikvešu tik do tog velebnog zdanja. Ono je virtualno. Neprestano razmičući lišće na interaktivnoj ploči, gotovo pa “utrkujući” se s njime, posjetitelji mogu pročitati zanimljivosti o, primjerice, vrbama ili crnim topolama. Skriva se pod njime, tako, i priča o nesuđenom prijestolonasljedniku Đorđu Karađorđeviću, kojemu je tikveški raj bio “zelena tamnica”, i to punih godinu dana. Zatvorio ga je tamo vlastiti brat.
Lebdeći lik pl. Isabelle
To je samo djelić bogate povijesti koju skriva kompleks Tikveš u srcu Kopačkog rita, kamo je svojedobno čelnik Jugoslavije Josip Broz Tito dovodio u lov brojne europske i svjetske državnike. Uz odstrijeljenu divljač pred objektivom fotoaparata pozirali su, tako, i Nicolae Ceauşescu te sovjetski lider Leonid Brežnjev. Imanje je stoljećima bilo omiljeno odredište aristokracije i političkog vrha, u miru bogatih šuma, okruženih barama, a dvorci su u Domovinskom ratu i tijekom okupacije Baranje potpuno devastirani. Zasjali su, konačno, starim sjajem i u novom ruhu. Kompleks je obnovljen i prenamijenjen u Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš, opremljen suvremenim i fascinantnim multimedijskim rješenjima. Jedinstveno oblikovani postav zamišljen je kao ishodište edukacije o prirodnim značajkama Kopačkog rita i važnosti njegova očuvanja. Projekt je vrijedan više od 61 milijun kuna, od čega je EU sufinancirao čak 43,8 milijuna.
Obnovljeni dvorac jučer je službeno otvoren, a prvi će put biti dostupan svim građanima, ne samo “odabranima” kao nekada.
– Napokon je završena obnova triju građevina, a riječ je o novom dvorcu, aneksu novog dvorca i ladanjskoj vili, koje su pretvorene u prekrasni prezentacijsko-edukacijski centar gdje će se posjetitelji moći upoznati s prirodnom baštinom, na kojoj je i naglasak, ali u kontekstu povijesnih događaja u kompleksu Tikveš – kazala je Nataša Ciprijanović, stručni vodič u novom Centru.
– Kompleks je od svog početka bio rezidencijalno središte, uvijek zatvorenog tipa, za vladare ili uvažene goste dvorca. Služit će od sada za zaštitu prirode i promociju zaštićenog područja na kojem se nalazi. Konačno će, zapravo, dobiti svrhu koju je trebao imati od početka, jer borba za zaštitu ovoga područja trajala je i 200 godina prije same zaštite – dodala je ona.
Priroda, ali i prošlost, u dvorcima su prikazani najmodernijom tehnologijom. Dvorcem “lebdi” lik plemkinje Isabelle, lovkinje i zaljubljenice u prirodu, kojoj je ta adresa bila ljetnikovac i omiljeno odmaralište. Imala je ona jedan od prvih pet proizvedenih fotoaparata. I dobro oko. Njezine fotografije, nastale 1850-ih, dio su postava u obnovljenim dvorcima, štoviše, po njima su i rekonstruirane sobe jer su vjerni prikaz toga vremena. Divljenje izazivaju i hologrami životinja, primjerice orla štekavca... Dok se korača novim dvorcem, pale se i tako nas prate ekrani na kojima su živopisni kadrovi ljepota Kopačkog rita. Djeluju gotovo pa stvarno... Nekoliko koraka dalje sami možemo, vlastitim rukama, u pijesku oblikovati tok rijeke.
– S obnovljenim dvorcima dobivamo mogućnost snažnije edukacije i prezentacije, prije svega našoj djeci, o važnosti prirode. Drugo je mogućnost disperziranja posjetitelja u parku prirode, dakle smanjit ćemo pritisak na područje oko jezera Sakadaš. I treće, projekt će bitno doprinijeti razvoju lokalne zajednice kroz prodaju suvenira ili iznajmljivanje smještaja – naveo je Ivo Bašić, ravnatelj JU Park prirode Kopački rit. Inače, dosad je u ritu zabilježeno više od 2700 vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na europskoj, ali i svjetskoj razini.
Vratimo se na trenutak u davnu prošlost. Austrijski car Leopold I. posjed je dodijelio princu Eugenu Savojskom za iskazane zasluge davne 1697. godine. Sam kompleks dvorca datira iz 19. stoljeća, a izgradili su ga članovi teschenske loze obitelji Habsburg. Upravo je priroda bila mamac za razvijanje takvog imanja usred šume i močvare, kao i bogatstvo ribe, divljači i ptica, što je tada pružalo velike mogućnosti za lov. Cijeli posjed Kopačkog rita s trinaest okolnih sela dobio je Eugen od Savoje za svoje uspjehe u ratu protiv Turaka. S obzirom na to da je bio osobenjak i umro bez
Tito je ondje ugostio diktatore istočnog bloka Ceauseșcua, Brežnjeva i Honeckera, ali i nobelovca Ružičku, nepalskog kralja...
nasljednika, teschenska loza habsburške obitelji dobila je pravo korištenja dvorca Tikveš, tako da su se do 1918. izmjenjivali razni članovi Habsburgovaca, a svi su dolazili istim povodom: koristili su to kao ladanjsko imanje, ljetnikovac, dolazili u lov, družili se, dočekivali ugledne goste. Istu je ulogu nakon Drugog svjetskog rata preuzela i bivša Jugoslavija. Tito je pretvorio Tikveš u mondeno lovište, a u njemu je provodio dosta vremena. Na gospodarstvo Belje, kako se tada zvalo, u lov je prvi put došao 4. siječnja 1947. Fotografije beogradskog Arhiva Jugoslavije, koje su mjesto našle i na zidovima obnovljenog dvorca, pokazuju kako u lovu, a potom i iću i piću u tikveškim šumama uživaju rumunjski čelnik Nicolae Ceauşescu, pa mađarski lider Janos Kadar, prvi čovjek SSSR-a Leonid Brežnjev...
D’Estaing ipak nije došao
Književnik Ivo Andrić nije bio lovac, ali i on je jednom posjetio Tikveš, kao i kolega mu pisac Gustav Krklec. Gosti su tog imanja bili, nadalje, i još jedan predsjednik SSSR-a Nikita Hruščov, u sklopu privatnog posjeta Titu 1956., pa nobelovac Lavoslav Ružička, također kao Titov gost, zatim nepalski kralj Mahendra, iranski princ Abdoreza Pahlavi, predsjednik DDR Njemačke Erich Honecker...
Zanimljiva je priča vezana uz sam nastanak aneksa novog dvorca, upravo obnovljenog. Izgrađen je 1960-ih godina kada je Tito čekao Valéryja Giscarda d’Estainga jer dva predsjednika, po pravilu, nisu smjela spavati pod istim krovom. Međutim, francuski predsjednik nikad nije došao u Tikveš, ali poslije su u aneksu bile sobe Tita i Jovanke, s pogledom na prostranu livadu.
Ministrica Nataša Tramišak istaknula je kako je više od dvije milijarde kuna iz EU uloženo u kulturnu i prirodnu baštinu diljem Hrvatske u razdoblju od 2014. do 2020. Više od 80 milijuna kuna, dodala je, investirano je u projekte u Parku prirode Kopački rit, a sve će to doprinijeti, kazala je, zaštiti prirodne baštine, ali i privlačenju turista, kao i prepoznatljivosti Hrvatske u svijetu.
Priprema se i obnova dvorca Eugena Savojskog u obližnjem Bilju.
– Turističke su brojke više nego odlične i vjerujem kako ćemo uskoro postati vrlo atraktivna, snažna, jaka kontinentalna destinacija, dobro organizirana i s kvalitetnom ponudom – poručio je osječko-baranjski župan Ivan Anušić.
Projekt je vrijedan više od 61 milijuna kuna, od čega je EU sufinancirao čak 43,8 milijuna. Dvorci su tijekom okupacije Baranje bili potpuno devastirani