Tanja Fajon ucjenjivat će nas arbitražom
Čelnica socijaldemokrata, unatoč lošem rezultatu na izborima, postaje nova šefica slovenske diplomacije
Fajon je uvjerena da Hrvatska nema uvjeta za Schengen, izvjesno je zaoštravanje odnosa s Ljubljanom
Čelnica slovenskih socijaldemokrata Tanja Fajon prije samo nekoliko mjeseci računala je na to da će postati nova slovenska premijerka. Činilo se da dosadašnja vladajuća koalicija predvođena Janezom Janšom ne može osvojiti novi mandat, a Koalicija ustavnog luka (KUL), koju su činile četiri opozicijske stranke lijevog centra, bila je uvjerena u izbornu pobjedu. Prema dogovoru KUL-a, novi mandatar trebao je postati čelnik stranke koja osvoji najviše mandata, a to je u tom trenutku bila upravo Tanja Fajon.
Izvisila Marta Kos
Međutim, nova zvijezda slovenske političke scene Robert Golob nije pokvario samo Janšine izborne planove, nego i opozicijske, s obzirom na to da dvije stranke KUL-a, lista bivšeg premijera Marjana Šareca i stranka bivše premijerke Alenke Bratušek uopće nisu uspjele prijeći izborni prag, a druge dvije kojima je to pošlo za rukom, socijaldemokrati Tanje Fajon i Ljevica Luke Meseca, nisu ostvarile očekivani uspjeh, s obzirom na to da su se birači lijevog centra ovaj put u velikom broju odlučili za tzv. taktičko glasanje, dajući glas onom kandidatu za kojeg su mislili da ima najviše izgleda pobijediti Janšu. Tako je profitirao upravo Golob, koji je ostvario najbolji rezultat u povijesti slovenskog višestranačja.
Relativni izborni neuspjeh stranke Tanje Fajon, koja je s osvojenih 10% na izborima 2018. sada spala na 6,5%, potopio je i premijerske ambicije političarke koja je nakon dugogodišnje uspješne novinarske karijere ušla u politiku i osvojila tri uzastopna mandata u Europskom parlamentu.
Međutim socijalni demokrati bit će ključan koalicijski partner Golobu i njegovom Pokretu sloboda u novoj vladi, a Tanja Fajon, iako koalicijski pregovori još nisu okončani, kako javljaju slovenski mediji, postat će nova slovenska šefica diplomacije i prva žena na toj dužnosti. Golob se u predizbornoj kampanji nije puno bavio vanjskom politikom, ako pod tim ne smatramo energetsku politiku i zelenu tranziciju, što je Golobova specijalnost s obzirom na dugogodišnji mandat na čelu GEN-I-ja, državne energetske kompanije čiji ga je gubitak i potaknuo na ulazak u politiku. Za vanjsku politiku bila je zadužena potpredsjednica stranke Marta Kos, bivša veleposlanica u Švicarskoj, koja je prije izbora dala ostavku na tu funkciju zato što se nije pomirila s Janšinim populističkim vanjskopolitičkim zaokretom, nakon čega se posvetila Golobovu političkom projektu. Nagađalo se kako na poziciju šefice diplomacije računa i Marta Kos, no čini se da je Golob ipak odlučio taj resor prepustiti Tanji Fajon, a Marta Kos bi, kako se može čuti, trebala biti Golobova kandidatkinja za predsjednicu države na izborima koji se održavaju najesen. Borutu Pahoru koncem godine ističe drugi mandat.
Čini se da ništa tako dobro ne simbolizira očekivanu promjenu slovenske vanjske politike kao dolazak Tanje Fajon na čelo slovenske diplomacije, ne samo kad je riječ o
odbacivanju Janšine višegradske avanture i projekta uvođenja iliberalnog modela vlasti u Sloveniji nego i u pogledu politike Ljubljane prema Zagrebu. Tanja Fajon cijelo je vrijeme ustrajala na implementaciji arbitražne odluke, a uvjerena je i da Hrvatska ne ispunjava kriterije za ulazak u Schengen. Pritom valja napomenuti da ta stajališta dijeli i ostatak slovenske političke scene, zapravo je premijer na odlasku tu usamljen. Zato treba računati na to da dolazak Tanje Fajon na čelo slovenske diplomacije podrazumijeva i povratak arbitraže te uvjetovanja odnosa s Hrvatskom poštivanjem i implementacijom arbitražne odluke, što se odnosi i na hrvatski ulazak u Schengen. A to vjerojatno znači i novo zaoštravanje odnosa Ljubljane i Zagreba.
Janša i Plenković nisu uspjeli
Za razliku od hrvatske politike, koja polazi od teze da je hrvatsko-slovensko granično pitanje i dalje otvoreno, politika koja je trijumfirala na izborima u Sloveniji smatra da je granično pitanje zaključeno i konačno riješeno arbitražnom odlukom, koju Zagreb zbog arbitražne afere i kontaminiranosti ne priznaje. To je bila politika koju su poštivale i provodile sve slovenske vlade osim Janšine. Iako ni u njegovu mandatu Slovenija nije formalno odustala od arbitražne odluke, Janša tu odluku smatra nepovoljnom za Sloveniju, a bio je uvjeren i u to da bi u izravnim pregovorima sa Zagrebom mogao ispregovarati povoljnije rješenje za Sloveniju. Slično stajalište zastupa i hrvatski premijer Andrej Plenković. No Janša i Plenković, iako su to najavljivali, nisu uspjeli bilateralno riješiti taj problem, što je bilo posve očekivano s obzirom na to da veći dio dvogodišnjeg mandata Janša nije imao većinu u parlamentu, a sada je za bilateralno rješenje, nakon što je i Golob naglasio da arbitraža ostaje “sidro” u slovenskoj politici prema Hrvatskoj, prekasno.