Visoka i galopirajuća inflacija ili hiperinflacija spada u skupinu najtežih bolesti gospodarskog organizma.

Cijene dobara i usluga mijenjaju se, dok neke cijene rastu, druge padaju. Inflacija je opće povećanje cijena dobara i usluga, a ne povećanje cijena jednog proizvoda. Zbog inflacije se za sto kuna danas može kupiti manje nego jučer. Drugim riječima, inflacija smanjuje vrijednost novca i realnu vrijednost dohotka, jer za istu količinu novca ili istu razinu dohotka potrošač može kupiti manje proizvoda. Visoka stopa inflacije osiromašuje ljude i baca ih u bijedu, stvara ekonomski kaos i razara gospodarstvo. Osnovni je cilj ekonomske politike povećanje standarda vlastitih građana, koje se mjeri razinom njihove potrošnje. Razina potrošnje određena je rastom dohotka i cijena (inflacije), odnosno rastom kupovne moći dohotka. Efikasnost ekonomske politike se mjeri ovim odnosom. Osnovna ekonomska zadaća vlade i osnovno mjerilo njezine uspješnosti je povećanje nacionalnog dohotka, a ne neki drugi pokazatelji koji se navode kao veliki uspjesi. Jedna je od osnovnih zadaća centralne banke, pa tako i Hrvatske narodne banke, održavanje stabilnosti cijena na niskoj razini. U ekonomskoj znanosti općenito se smatra da je umjerena, niska inflacija pozitivnija za razvoj gospodarstva od deflacije (općeg pada cijena). “Naša je glavna zadaća održavanje stabilnosti cijena. Činimo to održavajući inflaciju niskom, stabilnom i predvidljivom: 2 % u srednjoročnom razdoblju” tako piše na stranicama Europske centralne banke, koju slijedi i HNB. Metodologija mjerenja inflacije u velikoj je mjeri standardizirana. Primjerice, svakog se mjeseca prati kretanje oko 1,8 milijuna cijena u više od 200.000 trgovina u gotovo 1600 gradova u cijelom europodručju. Cijene se prikupljaju u svakoj državi za oko 700 vrsta reprezentativnih dobara i usluga. Točan broj uzorkovanih proizvoda razlikuje se od države do države. Za svaki se proizvod prikuplja nekoliko cijena iz različitih trgovina i različitih regija. Grupama proizvoda dodjeljuju se ponderi prema udjelu u potrošnji prosječnog kućanstva. U potrošnji prosječnog eurokućanstva usluge sudjeluju s 41,7%, neenergetski industrijski proizvodi s oko 26,5%, zatim hrana, alkohol i duhan s 20,9% (u Hrvatskoj 32,5%) i energija s 10,9% (u Hrvatskoj 17,7%). Primjerice, trenutačno poskupljene energenata u EU iznosi oko 44% i u inflaciji u EU (koja je oko 7%) sudjeluje s 4,4%. Siromašnije zemlje (i siromašniji ljudi)