Piše Valentina Wiesner

Je li novac rad pretvoren u robu čiji je višak prisvojen kako bi se zadovoljila nezasitna žudnja kapitalista za akumulacijom ili temelj napretka društva koji je omogućio razvoj civilizacije? Vjerojatno oboje.

Renesansa je dovela do procvata na tržištima umjetnina i graditeljstva zbog toga što su talijanski bankari, poput obitelji Medici, na novac počeli primjenjivati istočnjačku matematiku. Nizozemska je Republika nadjačala Habsburško Carstvo jer je u financijskome smislu bilo povoljnije imati prvu suvremenu burzu nego najveći rudnik srebra na svijetu. Problemi Francuske monarhije nisu se mogli riješiti bez revolucije jer je jedan osuđeni škotski ubojica bio uništio francuski financijski sustav izazivanjem prvog nerealnog rasta na burzi, pa je tako nastao prvi mjehur, ali i prvi slom. Napoleona je kod Waterlooa Nathan Rotschild porazio koliko i vojvoda od Wellingtona. Upravo zbog financijske nepromišljenosti, autodestruktivnog ciklusa stečajeva i devalvacija Argentina se od šeste najbogatije zemlje na svijetu osamdesetih godina 19. stoljeća stotinu godina poslije prometnula u društvo posve paralizirano inflaci