Piše Tomislav Krasnec
Upreporukama građana, kojima je završila Konferencija o budućnosti Europe, ima raznih ideja: od zaštite autohtonih insekata od invazivnih vrsta do poticanja noćnog boravka djece u dječjim vrtićima, za roditelje kojima je to potrebno, poput samohranih majki koje imaju posao na kojem rade noćne smjene. Ovo posljednje ideja je koja postoji u nekim državama članicama EU, u Švedskoj već barem 20-ak godina, a Konferencija o budućnosti Europe tretira tu ideju kao nešto što može biti primjer isproban posvuda u Europskoj uniji. Različite ideje o različitim područjima politike i života u EU, od demografije do zaštite okoliša, od digitalizacije do vladavine prava, nalaze se u završnom dokumentu Konferencije o budućnosti Europe, koja završava svečanošću u Strasbourgu 9. svibnja. Ali najveće ideje, koje bi najviše mogle reformirati i duboko promijeniti EU, zahtijevaju promjenu temeljnog ugovora Unije. To su ideje promjene načina odlučivanja u
Vijeću EU tako da se pravo veta država članica svede na minimum, zatim davanje prava zakonodavne inicijative Europskom parlamentu te transnacionalne liste na izborima za Europski parlament.
Ignoriranje građana
Promjena načina odlučivanja u Vijeću EU sastojala bi se odmicanja od jednoglasnog odlučivanja prema odlučivanju kvalificiranom većinom, tzv. dvostrukom većinom u kojoj je za usvajanje neke europske odluke potrebna podrška barem 55 posto država članica koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva Europske unije. Pravo zakonodavne inicijative dalo bi Europskom parlamentu odlike pravog, punokrvnog parlamenta: EP trenutačno nema pravo predlagati nove zakone Unije, nego je ta ovlast na Europskoj komisiji, što je drukčija podjela uloga nego u nacionalnim državama gdje parlamenti uvijek imaju mogućnost pokretanja zakonodavne inicijative. A transnacionalne liste značile bi da građani Hrvatske na izborima za Europski parlament ne biraju samo između izbornih lista hrvatskih stranaka i pojedinih hrvatskih kandidata na tim listama, nego biraju i kandidate s jedne transnacionalne liste, na kojoj bi se kandidirali političari iz čitave Unije uime svojih političkih grupacija (pučani, socijalisti i demokrati, liberali, konzervativci itd).
– Hoće li Konferencija o budućnosti Europe biti neka vrsta prekretnice, vidjet ćemo. Ali sva pitanja koja postavlja su relevantna. Europska unija ih je, i bez Konferencije o budućnosti Europe, morala postaviti – kaže Tonino Picula, SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu.
– Meni se čini da su preporuke Konferencije pravac kojim EU treba ići. Koliko je realno da će u tom pravcu zaista ići, ne mogu procijeniti. Ali mnoge stvari izgledale su nerealno prije samo nekoliko mjeseci. Nije mi nezamisliva situacija u kojoj će se države članice složiti da je potrebna reforma koja uključuje i promjenu temeljnog ugovora EU – dodaje Picula.
To je sada, kad Konferencija o budućnosti Europi završi s radom nakon svečanosti u Strasbourgu 9. svibnja, najveće pitanje oko kojeg će očito biti političke borbe: hoće li 27 država članica pristati pokrenuti neizvjestan postupak promjene temeljnog ugovora, dokumenta koji je za Europsku uniju ono što su ustavi za nacionalne države? Procedura je neizvjesna jer dugo traje i zahtijeva ratifikaciju novog temeljnog ugovora na referendumima u državama članicama, gdje su raniji pokušaji pisanja ustava EU padali kao kruške ostavivši za sobom euroskepticizam koji je nastavio živjeti i preživio na političkim scenama raznih država članica sve do danas.
Drugo pitanje oko kojeg će biti velike političke borbe moglo bi biti pitanje redistribucije ovlasti unutar EU: Europski parlament rado bi ugrabio veće ovlasti za sebe, a države članice nerado se odriču svojih ovlasti koje prakticiraju kroz Vijeće EU. Tu dolazimo i do pitanja bi li zaista sve države članice – pa i jedna Mađarska i Poljska, ali i jedna Hrvatska s predsjednikom Zoranom Milanovićem – pristale da joj se mogućnost davanja veta svede na minimum. Teško je zamislivo da bi. Ali, s druge strane, Konferencija o budućnosti Europe zamišljena je kao veliki demokratski iskorak koji će EU i njezinu politiku približiti građanima, tako da postoji rizik ako se prijedlozi građana s te Konferencije olako ignoriraju. Sve najvažnije institucije EU svečano su obećale da će slušati građane, uzeti u obzir ishod Konferencije, ali hoće li zaista pretočiti sve, ili barem najvažnije, prijedloge u konkretna djela? I hoće li se time baviti u trenutku kad se u Europi vodi novi veliki rat? To tek treba vidjeti.
Manje države bez identiteta?
Zbog mišljenja da Konferencija u svojim zaključnim preporukama odlazi predaleko u federalizam, europarlamentarci iz političke skupine Konzervativaca i reformista (ECR, gdje iz Hrvatske sudjeluje i Ladislav Ilčić iz stranke Hrvatski suverenisti) u znak prosvjeda napustili su Konferenciju.
– Davanje sve više ovlasti europskoj razini