Ljubav u doba kada se homoseksualnost liječila u umobolnici
Može li odrastao čovjek biti nesvjestan svoje homoseksualnosti? Ma koliko pitanje zvuči čudno, ono zapravo vodi u povijest, u vremena potisnute seksualnosti, a roman Patricka Galea “Mjesto zvano Winter” (Mozaik knjiga, urednica Hana Vunić, prijevod Marin Popović, 149,90 kuna) zapravo je ozbiljno napisan i utemeljen na povijesnim činjenicama te je pravi dokaz da odgovor na ovo pitanje kojim počinje ovaj tekst može biti potvrdan.
U središtu priče je samozatajni čovjek na putu do samospoznaje, a taj je put, najblaže rečeno, posut trnjem. Početak je 20. stoljeća, on je pripadnik nižeg britanskog plemstva i stariji je sin u obitelji, dakle nasljednik. Novca za život ima i više nego što mu treba, što znači da svoje dane provodi u ‘slobodnim aktivnostima’. Introvert je po prirodi, a njegovu povučenost pojačava i mucanje. Potaknut očekivanjima društva oženi se mladom djevojkom, koja mu priznaje da je zaljubljena u drugog muškarca, a nakon rođenja kćeri on iznenada upoznaje muškarca u kojeg se ludo zaljubi i uz kojeg počinje shvaćati ulogu žena u svom životu. Kada zbog te zabranjene ljubavi prijeti da će izbiti skandal, on dobrovoljno odlazi u izgnanstvo, u Kanadu, kako bi tamo pokušao postati poljoprivrednik i dobio pravo na zemlju, a sav (nemali) imetak ostavlja ženi i kćeri. U užasnim zimskim uvjetima u Kanadi počinje fizička preobrazba glavnog junaka, koji od čovjeka koji nikada nije radio ništa postaje čovjek koji je u stanju preživjeti zbog plodova rada vlastitih ruku. No seksualnost mu je i dalje na kušnji, od silovanja koje doživi do potpunog sloma zbog čega završi u psihijatrijskoj ustanovi i prolazi kroz tadašnje metode ‘liječenja’ homoseksualnosti, tj. nezamislive fizičke torture.
No nije ovo roman samo o užasima, već i topla priča o ljubavi koja u konačnici ima sretan kraj. Intrigantno zvuči podatak da je Patrick Gale ovaj roman pisao na temelju podataka do kojih je došao istražujući povijest vlastite obitelji, te da je glavnog junaka stvorio prema motivima iz biografije svog djeda, što dodatno pojačava poetski naboj ovog djela.