Građani žele da Europa bude pravednija, solidarnija, borac za klimu, da brže donosi odluke
Završena jednogodišnja debata o viziji Europe
Simbolično, na Dan Europe u Strasbourgu završena je jednogodišnja debata građana o tome kakvu Europu žele. Konferencija o budućnosti Europe - zamišljena kao eksperiment koji će građanima omogućiti da izraze svoje mišljenje o tome kako bi ona trebala izgledati te adresirati kritike da se europska birokracija udaljava od Europljana - rezultirala je konkretnim prijedlozima. Na svečanosti u prepunom Europskom parlamentu predstavljeno je završno izvješće. Konačni prijedlozi, o kojima je postignut konsenzus na sjednici Parlamenta u travnju, odnose se na 49 prijedloga koji pokrivaju devet tema klimatske promjene, zaštitu okoliša, ekonomiju, migracije, digitalnu transformaciju, demokraciju, vrijednosti i vladavinu prava, zdravstvo i mjesto Europe na globalnoj karti - te uključuju više od 300 mjera za postizanje građanima bitnih ciljeva. Ukratko, građani žele da EU bude pravednija, solidarnija, da bude predvodnica u borbi protiv klimatskih promjena i brže donosi odluke čak i ako je za to potrebno ne odlučivati jednoglasno.
- Naš europski projekt bio je uspješan. Možda nije savršen, ali mi smo bastion liberalne demokracije, osobnih sloboda, slobode mišljenja, sigurnosti koji nadahnjuju milijune u Europi i svijetu. No, ova konferencija također dokazuje postojanje jaza između onog što ljudi očekuju i što Europa može isporučiti u ovom trenutku - poručila je predsjednica EP-a Roberta Metsola. Dodala je da su teme koje ne mogu čekati nova obrambena politika, energetika, u kojoj se Europa neće oslanjati na autokrate, i klimatske promjene. Jednako tako i zdravstvo, u kojem treba naučiti lekcije iz pandemije, kao i migracije, jednakost i solidarnost.
- Naša Europa mora ostati mjesto gdje možete biti tko želite, gdje vaš potencijal ne ovisi o vašem spolu, mjestu rođenja, rodnom identitetu ili spolnoj orijentaciji. Europa koja se zalaže za naša prava, za žene, za manjine, za sve - zaključila je Metsola.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, čiji se govor s nestrpljenjem iščekivao, odbacio je mogućnost brzog ulaska Ukrajine u EU. Rekao je da Ukrajinu ne vidi u EU “desetljećima” te je pozvao na stvaranje “europske političke zajednice” koja će uključiti tu zemlju. Macron je rekao da je otvoren za reviziju temeljnih europskih ugovora, da želi razgovore o reviziji od lipnja. Međutim, 13 država članica EU-a, među kojima je i Hrvatska, ne podržava prijedlog promjene Ugovora. “Iako ne isključujemo nijednu opciju, ne podržavamo nepromišljene i preuranjene pokušaje pokretanja procesa promjene Ugovora. To bi povuklo ozbiljan rizik odvlačenja političke energije od važnih zadaća pronalaženja rješenja za pitanja na koja naši građani očekuju odgovore i od geopolitičkih izazova s kojima se Europa suočava”, kaže se u non-paperu 13 država članica (Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovenija i Švedska). •