Na 26 izbora za Euroviziju u Jugoslaviji predstavnici TV Zagreba pobijedili su 12 puta
Hrvatska je sudjelovala na Eurosongu 27 puta između 1993. i 2013. te od 2016. naovamo. Devedesete su bile puno uspješnije od dvijetisućitih, kada često nismo ni uspjeli ući u završnicu
Nakon uvođenja polufinalnih večeri na Eurosong 2004., Hrvatska se u završnicu nije plasirala osam puta, od čega je najgori bio neuspješni niz četiri godine zaredom, od 2010. do 2013., zbog čega je HRT odustao od natjecanja 2014. i 2015.
Odrekli se sudjelovanja
Eurosong je već desetljećima najvažnija sporedna stvar na svijetu, svi ga gledaju i komentiraju, čini se ponajviše oni koji ga ne vole. Treba li uopće ići na Eurosong nakon neuspjeha zadnjih godina i trošiti novac jedno je od pitanja koje se iznova postavlja nakon domaće Dore, a nije zgorega podsjetiti da smo se u prošlosti, 2014. i 2015. godine, već bili odrekli sudjelovanja na festivalu za pjesmu Europe.
Pogledamo li u prošlost, jasno je da su domaći skladatelji nekada imali daleko većeg uspjeha nego zadnjih godina. Hrvatski prilozi uspjesima na Eurosongu, ili ranije Pjesmi Eurovizije, mogu se podijeliti u dvije vremenske dionice; jedna je od 1961. – kad je Jugoslavija sudjelovala prvi put – do 1991., kad je Hrvatska zadnji put sudjelovala u izboru bivše države, te od 1993. naovamo kao samostalna država, s prekidom 2014. i 2015. godine. Taj prekid mnogi i danas ističu kao glas razuma i potrebu da se odmaknemo od tog kičastog natjecanja na kojem nije važno sudjelovati nego pobijediti.
Najveći uspjeh Jugoslavija je doživjela upravo s pjesmom iz
Hrvatska se u završnicu nije plasirala osam puta, od čega je najgori bio neuspješan niz četiri godine zaredom od 2010. do 2013., zbog čega je HRT odustao od natjecanja 2014. i 2015 Prvi nastup samostalne Hrvatske bio je 1993. godine s riječkom vokalnom skupinom Put i pjesmom “Don’t Ever Cry”
Hrvatske pobijedivši na Pjesmi Eurovizije 1989. u švicarskom Lausanneu s pjesmom “Rock Me” Rajka Dujmića i Steve Cvikića u izvođenju zadarske Rive. Ta pobjeda dovela je 35. izbor za Pjesmu Eurovizije 1990. godine u zagrebačku Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog. Koliko se sjećam, bila je to produkcijski daleko manje svjetlucava i spektakularna Pjesma Eurovizije od prethodnih, a i političke okolnosti skorog raspada Jugoslavije osjećale su se u zraku.
Pobijedio je Toto Cotugno s pjesmom “Insieme:1992.” i stihom “ujedinjena Europa”, iako je malo tko tada znao što to znači i da ćemo tek 23 godine kasnije postati dijelom Europske unije. Tajči je u Zagrebu imala nastup života i s pjesmom “Hajde da ludujemo ove noći” (autori su Zrinko Dujmić i Alka Vuica) osvojila 7. mjesto te nastavila dominaciju tandema Rajko Dujmić/Stevo Cvikić, koji je godinama imao najbolji recept za prodor na Jugoviziji, pa zatim i na Pjesmi Eurovizije.
Godinu dana prije najvećeg uspjeha s Rivom, njihova pjesma “Mangup” Srebrnih krila osvojila je šesto mjesto na Pjesmi Eurovizije, dok je “Ja sam za ples” Novih fosila 1987. završila na četvrtom. Prema službenoj statistici Dujmić i Cvikić drže 16. mjesto po uspjehu u povijesti održavanja Eurosonga. Valja se prisjetiti da su od 1983. do 1989. hrvatski izvođači redovito pobjeđivali na Jugoviziji – Danijel Popović (“Džuli”), Vlado Kalember i Izolda Barudžija (“Ciao, amore”), Doris Dragović (“Željo moja”) te spomenuti Novi fosili, Srebrna krila i Riva – što je zajedno sa superiornim zabavnim emisijama Televizije Zagreb
dokazivalo koliko je Hrvatska imala jaku zabavnoglazbenu i pop-scenu po kojoj je bila dominantna u bivšoj Jugoslaviji.
Dapače, pregledamo li i čitavo razdoblje od 1961. do 1991. godine, u trideset i jednu godinu održavanja Jugovizije, predstavnici tadašnje Televizije Zagreb na Jugoviziji su pobjeđivali čak dvanaest puta. Spomenemo li da se izbor za pjesmu Eurovizije nije održavao od 1977. do 1981., pa zatim 1985. zbog godišnjice Titove smrti, ispada da su u 26 godina sudjelovanja hrvatski autori ostvarili skor pobjeda od gotovo pedeset posto, tj. nedostaje im samo jedna pobjeda da ih bude trinaest.
Nakon osamostaljenja Hrvatska radiotelevizija organizirala je festival Dora na kojem se birala pjesma za Eurosong. Prvi nastup samostalne Hrvatske bio je 1993. godine s riječkom vokalnom skupinom Put i pjesmom “Don’t Ever Cry”. Ukupno je Hrvatska sudjelovala na Pjesmi Eurovizije 27 puta između 1993. i 2013. te od 2016. naovamo. Gledajući u retrospektivi, devedesete su bile puno uspješnije od dvijetisućitih kada smo prilično pali s gornjih na donja mjesta, a često nismo ni uspjeli ući u završnicu.
Neuspješan niz
Prvi put domaća predstavnica plasirala se među deset najboljih 1995., kada su Magazin i Lidija Horvat-Dunjko s pjesmom “Nostalgija” osvojili šesto mjesto. Maja Blagdan s pjesmom “Sveta ljubavi” osvojila je četvrto mjesto 1996., Danijela Martinović osvojila je peto mjesto 1998. (“Neka mi ne svane”), Doris Dragović (bila je jedanaesta kao predstavnica Jugoslavije 1986.) četvrto mjesto 1999. s “Marijom Magdalenom”), Goran Karan osvojio je deveto mjesto 2000. (“Kad zaspu anđeli”), a Vanna deseto 2001. sa “Strings Of My Heart”.
Od tada, znači više od dvadeset godina, nismo uspjeli ući među deset najbolje plasiranih, a nakon uvođenja polufinalnih večeri 2004. Hrvatska se nije plasirala u završnicu osam puta, od čega je najgori bio neuspješan niz četiri godine za redom od 2010. do 2013., zbog čega je HRT odustao od natjecanja 2014. i 2015. U tih dvanaest izdanja Eurosonga od 2002. do 2013. neuspješno su nas zastupala neka poznata i manje poznata imena, pa i neka jako poznata, dok neke od njih ne poznaju ni njihovi susjedi, a kamoli da ih se sjećamo s Eurosonga: Vesna Pisarović, Claudia Beni, Ivan Mikulić, Boris Novković, Severina, Dragonfly i Dado Topić, Kraljevi ulice i 75 Cents, Igor Cukrov i Andrea, Feminnem, Daria, Nina Badrić i Klapa s mora.
Pri povratku 2016. Hrvatska se plasirala u završnicu nakon sedam godina, ali je Nina Kraljić s pjesmom “Lighthouse” završila na 23. mjestu i postigla najgori rezultat ikad u završnici. Godine 2017. s pjesmom Jacquesa Houdeka “My Friend” ušli smo u završnicu i završili na 13. mjestu, da bi nakon toga prolazak u završnicu ostao neostvariv Franki Batelić, Roku Blaževiću i Albini sve do danas, a Damir Kedžo doživio je da se Eurosong 2020. otkaže zbog pandemije.