1. HNL: Zlatna lopta, 19 europskih titula, a samo jedan novi stadion u 40 godina!
Svjetsko, a naše! To je presjek prvih trideset godina nacionalnoga sportskoga blaga, Hrvatske nogometne lige, natjecanja koje smo često skloni podcjenjivati, a ono nas svake godine na različite načine iznova iznenađuje.
Povod ovoj priči rasplet je sezone 2021./2022., u kojoj su donedavno čak četiri kluba bila u utrci za naslov prvaka, a dva kola prije kraja prvenstva još uvijek nije poznato tko će zgrabiti titulu. To se u posljednjih dvadeset godina dogodilo samo još četiri puta: 2002., 2004., 2005. i 2017. godine.
A što je to u svojih prvih trideset godina iznjedrila Hrvatska liga, po čemu je ona perjanica ovoga dijela Europe, ali i svojevrsni svjetski fenomen, s obzirom na to da je u posljednjih 40 godina ona dobila samo jedan jedini novi stadion, riječku bombonijeru na Rujevici?
Jak globalni odjek
I zapravo se teško odlučiti odakle početi. Možda najbolje od 2018. godine kada je srebrnu medalju na Svjetskom prvenstvu osvojila reprezentacija čijih je čak 20 od 23 igrača izraslo na travnjacima Prve HNL! Dvadeset godina ranije, na SP-u u Francuskoj, u osvajanju svjetske bronce sudjelovala su čak 19-orica igrača koja su igrala u Hrvatskoj ligi.
Nogometaši koji su potekli iz Hrvatske lige zajedno su osvojili čak 13 naslova europskog prvaka (Modrić, Kovačić, Šimić, Bišćan, Mandžukić, Lovren), plus još šest naslova u Europskoj ligi (Stanić, Olić, Križanac, Srna, Vrsaljko, Kovačić). A ta brojka narast će ove godine, budući da su u igri za trofej Modrić (Real Madrid), Barišić (Rangers) i Jakić (Eintracht).
U pojedinačnoj konkurenciji najveća počast koja se dogodila Hrvatskoj ligi bila je Modrićeva Zlatna lopta iz 2018. godine. U novije doba samo je jedan osvajač ovoga trofeja bio afirmiran u većoj nogometnoj egzotici od Luke: George Weah u liberijskoj, odnosno kamerunskoj ligi. Lukina pobjeda na svjetskim titanima Messijem i Ronaldom imala je strahovit globalni odjek i istodobno postala najveća promocija Hrvatske lige u kojoj je Modrić proveo četiri godine.
Tri europska četvrtfinala
Klub iz Hrvatske lige (Hajduk) bio je u sezoni 1994./1995. europska senzacija nastupivši u četvrtfinalu Lige prvaka protiv Ajaxa, a ostatak najveće klupske osmorke te sezone činili su još Bayern, Göteborg, Barcelona, PSG, Milan i Benfica. Hrvatski predstavnik Varteks bio je 1999. u četvrtfinalu Kupa pobjednika kupova, a Dinamo se 2020. godine našao u četvrtfinalu Europske lige nokautiravši u tom pohodu Mourinhov Tottenham.
U Hrvatskoj ligi šopingirali su europski prvaci, Barcelona (Vučević), Porto (Butorović), Benfica (Šokota), Inter (Šimić, Livaja, Kovačić)), Milan (Smoje), Marseille (Cesar), Liverpool (Bišćan), Chelsea (Delač, Pašalić), Juventus (Ban, Tudor), Aston Villa (Balaban), Hamburger SV (Badelj), Celtic (Viduka, Šimunović), Bayern (Zvonarek), kao i drugi europski velikani, Arsenal (Eduardo da Silva), Manchester City (Ćorluka, Palaversa), Atletico (Grbić)..., a u nju su se vraćali ili dolazili bivši igrači europskih prvaka, poput R. Kovača, Bišćana, Šimića, Tudora ili najvećega povratnika, Roberta Prosinečkog, europskog prvaka s Crvenom zvezdom 1991. godine.
U Prvoj HNL radio je i jedan trener koji je bio europski prvak, Ljupko Petrović u zagrebačkoj Lokomotivi, ali i trener koji je kao igrač bio svjetski prvak, slavni Argentinac Osvaldo Ardiles u Dinamu.
U Prvoj HNL epizode su imali i europski prvaci s reprezentacijom, poput njemačke legende s 37 nastupa za elf Fredija Bobica (1996.), koji 2006. godine igrao za Rijeku. Bio je tu još jedan Nijemac, slavni Jens Nowotny u Dinamu, igrač s 48 nastupa za elf i vlasnik brončane medalje sa SP-a 2006. godine.
Hrvatska liga u orbitu je iz
Dinama lansirala i čuvenoga Australca Marka Viduku, igrača s gotovo 300 nastupa u engleskoj Premier ligi i s 92 pogotka u tom natjecanju, a kao i jednoga od danas najtraženijih veznih igrača svijeta, Španjolca Danija Olma, procijenjenoga na 45 milijuna eura, nogometaša sa 124 nastupa za Dinamo.
Prva HNL svojedobno je bila magnet i za jednoga od najvećih azijskih nogometaša u povijesti, danas još uvijek aktivnoga Japanca, 55-godišnjeg Kazuyoshija Miuru, igrača s 89 nastupa za Japan. U Hrvatskoj ligi karijeru je završio jedan od najvećih Dinamovih igrača u povijesti Marko Mlinarić (Segesta, Dinamo), a u njoj se okušao i legendarni mostarski virtuoz Blaž Slišković u dresu Hrvatskog dragovoljca.
Ako su Hrvatsku ligu proslavili brojni nogometaši, to nikako ne vrijedi i za suce. Na svjetskim i europskim nogometnim prvenstvima od 1994. godine sudili su suci iz čak 27 europskih zemalja, a do dana današnjeg iz Hrvatske – nijedan.