Koliko će dugo strancima naše plaće biti dovoljne

Više od 7000 tvrtki zatražilo je u prva četiri mjeseca mišljenje Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50.000 stranaca u tristo različitih zanimanja, a dominiraju poslovi vezani uz graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te metalsku industriju. U Slavoniji, koja je posljednjih godina apostrofirana kao svojevrsna baza za iseljavanje, već rade, primjerice, stanovnici Nepala, koji popunjavaju praznine u prehrambenoj industriji. Počinje turistička sezona i poslodavci na Jadranu u kroničnoj su radničkoj nestašici.

Da bi Hrvatska dugoročno rasla i razvijala se, trebala bi, po procjenama ekonomskih stručnjaka, otvoriti 200.000 novih radnih mjesta. Zvuči to potpuno iluzorno, iz perspektive kada ne možemo popuniti ni ona koja trenutno imamo. Tisuće, pa i deseci tisuća građana iselili su iz Hrvatske otkako je naša zemlja postala članica Europske unije u potrazi za zaposlenjem ili boljim radnim uvjetima i plaćom. Iseljavanju je pomogla i negativna društvena i politička klima, ali to je druga tema. Istodobno, poduzetnici u Hrvatskoj vape za radnom snagom pa je “uvoze” s drugog kraja svijeta. Što tu ne štima? Prvenstveno, to su male plaće. Zaštitarima se, primjerice, mahom isplaćuje minimalac, a neophodni su kamo god se krene, rade u noćnim smjenama, turnusima od 12 sati, često bez pravilnog ritma izmjene sa slobodnim danima. I nisu jedini. Tek koju stotinu kuna više zarade prodavači u velikim trgovačkim centrima, koji rade i “petkom i svetkom” i bez kojih također ne možemo zamisliti život. Pohvalit se sigurno ne mogu ni konobari... Istodobno, u zapadnim zemljama Europske unije za svoj su trud puno više plaćeni, a uzmemo li u obzir poskupljenja s kojima se suočavamo, ni troškovi života tamo nisu (puno) veći. Dok naši građani traže bolje sutra u Njemačkoj i Irskoj, stranci koje angažiraju domaće tvrtke sve češće dolaze iz izrazito siromašnih azijskih država. Pitanje je koliko će dugo i njima naše plaće biti dostatne? Poslodavci okupljeni oko HUP-a nedavno su pozvali Vladu da smanji poreze i doprinose na plaće te tako otvori prostor za rast plaća. Ministar financija Zdravko Marić odmah je istaknuo kako su odbici i olakšice takvi da dvije trećine zaposlenih uopće ne plaća porez na dohodak. Postavlja se, stoga, pitanje trebaju li poduzetnici smanjiti svoje apetite i prestati zarađivati na uštrb radnika? •

U zapadnim zemljama plaće su puno veće, a uz poskupljenja s kojima se suočavamo, ni troškovi života u nas nisu (puno) manji